Svijet

Krvava prognoza za 2024. godinu: Svijet je uzdrman ratovima, a iz sijenke vrebaju žarišta koja samo ČEKAJU DA BUKNU

Uprkos tome što mislimo da je svijet sve civilizovaniji, obrazovaniji i da je ljudska vrsta evoluirala ka većoj empatiji, iz godine u godinu broj ratova, oružanih sukoba i ubijenih, povrijeđenih i raseljenih ljudi se, čini se, samo povećava.

Izrael bombardovanje Gaza
FOTO: ATEF SAFADI/EPA

U novu godinu ulazimo dok u svijetu bukti veliki broj sukoba, a mnoga žarišta su na ivici da se ponovo rasplamsaju.

Upsalin program podataka o sukobima, koji prati ratove na globalnom nivou od 1945. godine, identifikovao je 2022. i 2023. kao godine koje su bile najkonfliktnije u svijetu od kraja Hladnog rata.

Veliki sukobi i ratovi koji su u toku, prvenstveno u Ukrajini i Izraelu, i po najoptimističnijim procjenama će potrajati makar još jednu zimu. A tu su i ratovi u Siriji i Jemenu koji već godinama ne pokazuju znake skorog razrješenja. Mnogi sukobi su počeli i da se na neki način prelivaju jedni u druge. Kada se svemu dodaju i potencijalni novi ratovi na koje upozoravaju analitičari, čini se da će 2024. godina biti možda još više obojena krvlju u odnosu na 2023. godinu.

Među velikim brojem frontova i potencijalnih novih ratova koji bi mogli da obilježe 2024. godinu izdvojili smo nekoliko koji bi mogli da najviše utiču na svijet.

Ukrajina i Rusija

Sukob koji je eskalirao u februaru 2022. godine kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, početkom nove godine ulazi u svoj 23. mjesec.

Početkom 2023. postojale su velike nade da će dugoočekivana ukrajinska kontraofanziva promijeniti ritam rata protiv Rusije. To se nije dogodilo, a izgledi za ostvarivanje nekog proboja 2024. godine su malo vjerovatni.

Zapad je masovno naoružavao i podržavao Ukrajinu, ali je jasno da postoji osjećaj umora među ukrajinskim saveznicima.

Ukrajinci raščišćavaju ruševine
FOTO: YAKIV LIASHENKO/EPA

Vojni stručnjaci i analitičari odbrane za CNBC predviđaju da će se intenzivne borbe vjerovatno nastaviti i u narednoj godini, ali kažu da je malo vjerovatno da će kijevske snage pokrenuti bilo kakvu kontraofanzivu. U međuvremenu, Rusija će se vjerovatno fokusirati na konsolidaciju teritorije koju je već zauzela, posebno u istočnoj Ukrajini.

Daleko od bojnog polja, vojni eksperti su rekli da će putanja kojom se rat Rusije i Ukrajine kreće 2024. godine uglavnom biti diktirana hiljadama kilometara daleko u SAD, najmoćnijem savezniku Ukrajine.

Međutim, SAD se sve više okreće kampanjama i spremanju za predsjedničke izbore i smanjuje slanje pomoći i oružja Kijevu. Barem za sada.

Rat je neizvjestan poduhvat, kaže za CNBC penzionisani general-potpukovnik Stiven Tviti, bivši zamjenik komandanta Evropske komande SAD.

– Rusija može da dobije rat, ili Ukrajinci mogu da dobiju rat. I, kako sada vidite stvari, ako stvarno razmislite o tome, šta je postignuto ove godine? Veoma malo je postigla Rusija, a isto možete reći i za Ukrajince. Sada smo u ovoj situaciji u kojoj će, ako nema jasnog pobjednika, doći do zastoja i možda će doći do budućeg zamrznutog sukoba – rekao on.

Treba istaći da i Rusija u ovom ratu dobija „pomoć prijatelja“ najviše u vidu oružja i podrške od Irana i Kine.

Izrael i Gaza

Kao i u slučaju Ukrajine i Rusije, veliki dio svijeta je angažovan i u ratu između Izraela i Hamasa.

Izrael ima podršku Zapada u borbi protiv militanata koji su 7. oktobra počinili stravičan teroristički napad, ali ne i za sprovođenje masovnih neselektivnih napada u Pojasu Gaze, niti za masovna hapšenja Palestinaca.

S druge strane Hamas ima oružanu podršku Irana, libanskog Hezbolaha i jemenskih šiita.

Uprkos brojnim apelima na okončavanje sukoba, Izrael insistira na tome da se rat neće završiti dok se ne uništi Hamas.

Izrael Palestina
FOTO: ALAA BADARNEH/EPA

Premijer Benjamin Netanjahu je najavio proširenje vojne operacije.

A dokle će to trajati? Izgleda da izraelski budžet predviđa da će sukob potrajati do februara.

Izraelski rat sa Hamasom u Gazi vjerovatno će ga koštati najmanje još 50 milijardi šekela (14 milijardi dolara) 2024. godine i rezultirati skoro utrostručenjem njegovog budžetskog deficita, saopštilo je Ministarstvo finansija, predviđajući da će borbe trajati bar do februara.

Informišući zakonodavce, zamjenik komesara za budžet u ministarstvu Itai Temkin rekao je da se očekuje da će rat trajati najmanje dva mjeseca 2024. godine, dodajući 30 milijardi šekela za bezbjednost i još 20 milijardi za civilne i druge troškove.

Međutim, on je istakao da će možda budžet morati da se ažurira ako se sukob bude produžio.

Širenje ratova po Bliskom istoku

Za Siriju i Jemen, dve ratom razorene zemlje gdje već godinama bukte građanski ratovi i u kojima učestvuju i svjetske sile, neke i putem posrednika, nema mira.

Pročitajte još

Rat u Izraelu je u sebe uvukao i Hute iz Jemena, a Tel Aviv povremeno gađa i mete u Damasku i drugdje širom Sirije gdje cilja iranske saveznike.

U svijetlu tekućeg vojnog angažovanja Izraela u pojasu Gaze, Huti koji kontrolišu dijelove Jemena zaprijetili su pomorskom saobraćaju koji prolazi kroz moreuz Bab Al-Mandab na dnu Sueckog kanala.

Kako otprilike 30 odsto globalnog pomorskog kontejnerskog transporta prolazi ovim trgovačkim putem, sveopšti rat između Zapada i jemenskih Huti pobunjenika mogao bi da ozbiljno utiče na globalnu ekonomiju.

Novi napadi jemenskih snaga u decembru 2023. na nekoliko trgovačkih brodova označavaju početak perioda neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini kroz Crveno more i Suecki kanal.

SAD, kao odgovor, “žele da formiraju “najširu moguću” pomorsku koaliciju za zaštitu brodova u Crvenom moru i pošalju “važan signal” jemenskim Hutima da se dalji napadi neće tolerisati – navodi Rojters, pozivajući se na izaslanika SAD u Jemenu.

Kina i Tajvan

Peking je decenijama odbijao da formalno prizna Tajvan kao suverenu državu, smatrajući ga neizostavnim dijelom Narodne Republike Kine (NR Kine), na osnovu svoje politike „Jedne Kine“.

Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, a kineski predsjednik Si Đinping dugo je naglašavao ponovno ujedinjenje kao osnovni cilj, dok Tajvan funkcioniše kao samoupravna demokratija sa sopstvenom vladom i vojskom.

Iako Zapad podržava Tajvan, nijedna velika sila — uključujući SAD — do sada nije uspostavila formalne diplomatske veze sa Tajvanom.

S vremena na vrijeme, međutim, naznake bliskosti između SAD i Tajvana su izazvale bijesne reakcije Pekinga.

U avgustu 2023. godine, nakon posjete potpredsjednika Tajvana, Vilijama Laja Americi, „Kina je pokrenula očekivane vježbe u blizini Tajvana kao ljuti odgovor na njegovu posjetu Sjedinjenim Državama“, navodi Rojters.

Godinama se pominje mogućnost da Kina vojno zauzme Tajvan.

Ulozi u istočnoj Aziji su toliko visoki da bi invazija ili drugi nasilni sukob mogli da budu potencijalni katalizator za Treći svjetski rat.

Iako je sastanak između američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog kineskog kolege Sija Đinpinga u novembru 2023. rezultirao nastavkom komunikacije između dvije vojske – što je pozitivan korak – to nam nije dalo nikakve naznake o vremenskom okviru za potencijalnu invaziju.

SAD će zadržati svoju stratešku dvosmislenost u vezi sa Tajvanom, dok Kina ostaje nepokolebljiva u svom cilju ponovnog ujedinjenja – na bilo koji način. U očima mnogih, 2024. će biti ključna godina za ovo pitanje.

Kako tenzije eskaliraju i strateško držanje se nastavlja, međunarodna zajednica mora da se uhvati u koštac sa neizvesnošću koja okružuje delikatan odnos između Kine i Tajvana. Kineska invazija na Tajvan vjerovatno bi dovela ne samo do hiljada mrtvih, već bi mogla da otvori kapije za širi, nasilni sukob između SAD, Kine i drugih, kao i kataklizmičnog globalnog ekonomskog šoka.

Neizvjesnost oko toga kada će Kina izvršiti invaziju na Tajvan svodi se na bezbroj unutrašnjih i spoljašnjih faktora. Kina razmatra sopstvenu vojnu spremnost i spremnost SAD, Japana i Tajvana, zatim moguće globalne reakcije, kao i ukupni regionalni vojni odnos snaga i politički apetit Sjedinjenih Država za intervencijom.

Iako potpuna, neminovna kineska invazija na Tajvan možda nije sigurna, različite okidačke tačke ističu potencijalne prozore ranjivosti ili napetosti u narednim godinama. Trenutno Global Gardijan smatra da je prozor za sukob sada otvoren, a taj prozor će najvjerovatnije ostati otvoren između 2024-2028. Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, vjerovatno će to biti u ovom vremenskom okviru.

Južno kinesko more

Nova godina bi mogla da donese i rasplamsavanje novog sukoba u Južnom kineskom moru. Postoji nekoliko nerešenih teritorijalnih zahtjeva u regionu između Kine, Malezije, Filipina i Vijetnama oko ostrva i teritorijalnih voda, pri čemu je Kina najmoćniji akter koji bi potencijalno mogao da započne rat.

– Napetosti se ponovo rasplamsavaju u Južnom kineskom moru – izvestio je CNN u septembru 2023, nakon stalnih pokušaja Kine da preuzme kontrolu nad „brojnim grebenima i atolima daleko od svoje obale preko Južnog kineskog mora, uspostavljajući vojne instalacije, uključujući piste i luke.”

Geopolitički značaj Južnog kineskog mora kao raskrsnice za pomorsku trgovinu nemoguće je preuveličati; preko 50 odsto japanske i kineske proizvodne proizvodnje se šalje u svijet preko ove raskrsnice.

Međutim, “Stejtsmen” ocijenjuje da je „Kina svjesna da ako pokrene operacije i ne postigne svoje ciljeve, to bi moglo da utiče na njen globalni položaj“.

Nema znakova da Kina za sada traži neposrednu vojnu konfrontaciju u regionu.

Rog Afrike

Region koji uključuje Etiopiju, Somaliju, Eritreju i Džibuti, koji se često naziva Rogom Afrike, bio je svjedok nekoliko istovremenih bezbjednosnih problema u posljednjih nekoliko godina.

Najistaknutiji je taj što građanski rat u Sudanu traje između rivalskih frakcija od aprila 2023.

Dok se Južni Sudan i Somalija bore sa — skoro potpunim — nedostatkom vladavine prava i političke stabilnosti, prisustvo opasnih grupa kao što su Al-Šabab i somalskih pirata je u porastu.

Da stvar bude gora, istorijski granični sporovi između Eritreje i Etiopije ponovo se pojavljuju, dok je situacija pogoršana dugogodišnjim etničkim tenzijama i u Etiopiji i u Eritreji.

Sve se to dešava u regionu koji je patio od suše i gladi, što je dovelo do višestrukih humanitarnih kriza.

Čitav region, koji je dom za skoro 150 miliona ljudi, ukratko je bure baruta spremnog da eksplodira.

Iako Afrički rog možda nije u potpunosti integrisan u globalnu ekonomiju, njegovo pogoršanje moglo bi da stvori čitav niz izazova za širi svijet, od piratskih napada u Adenskom zalivu do neophodnosti pružanja humanitarne pomoći pogođenom stanovništvu.

Džamu i Kašmir (Indija i Pakistan)

Kao jedan od izvora sukoba između Indije i Pakistana, neriješeno pitanje oblasti Džamua i Kašmira potencijalno može da dovede do neželjenih posljedica na indijskom potkontinentu.

Region je bio u srcu više od 75 godina neprijateljstva između Indije i Pakistana otkako su dvije zemlje postale nezavisne od britanske vladavine 1947. godine.

Dvije godine kasnije stupio je na snagu član 370 indijskog ustava, koji je postao osnova za pristupanje Džamua i Kašmira Indijskoj uniji. Ovo je regionu dalo autonomiju u donošenju sopstvenih zakona u svim pitanjima osim finansija, odbrane, spoljnih poslova i komunikacija.

Krajem 2023. sukob se dodatno zakomplikovao.

Indijski Vrhovni sud potvrdio je odluku vlade da ukine specijalni status indijskoj državi Džamu i Kašmir.

Sud je takođe naložio regionu da održi lokalne izbore do 30. septembra sljedeće godine. Kritičari ovu odluku smatraju još jednim korakom vladajuće partije Indije (BJP) da izvrši pritisak na jedini indijski region sa većinskim muslimanskim stanovništvom.

Ovo je još više alarmantno kada se uzme u obzir činjenica da dvije južnoazijske nuklearne sile zajedno imaju preko 1,6 milijardi stanovnika.

Svaka vojna konfrontacija između dvije nacije će imati katastrofalne posljedice po svjetsku ekonomiju, posebno pošto je Indija sve više dio lanca snabdijevanja različitih industrija, od softvera i IT do farmaceutskih proizvoda, piše Blic.

Venecuela i Gvajana

Dugogodišnji teritorijalni spor oko bogatog regiona Esekibo eskalirao je u krizu 2023. godine, pa se strahuje i od izbijanja novog rata u Južnoj Americi.

Region kontroliše Gvajana, ali pravo na njega polaže Venecuela. Spor datira mnogo godina unazad, a sadašnja granica je uspostavljena Pariskom arbitražnom presudom 1899.

Značajne rezerve nafte otkrivene su na moru 2010-ih, što je povećalo ulog. U septembru 2023. Gvajana je dala dozvole za bušenje u spornim vodama. U decembru 2023. godine, Venecuela je održala referendum na kojem su, između ostalog, postavili pitanje da li region treba da postane država Venecuele i da njeno stanovništvo postanu venecuelanski državljani. Iako je prijavljeno da je odziv bio nizak, vlada Venecuele je izjavila da su rezultati pokazali ogromnu podršku takvoj akciji.

Venecuela je potom preduzela dalje korake da insistira na svojoj tvrdnji, kao što je objavljivanje mapa na kojima je prikazana teritorija pripojena zemlji i najava planova za razvoj regiona.

Kao odgovor na akcije Venecuele, druge zemlje su podržale stav Gvajane, uključujući Brazil, Veliku Britaniju i SAD. Brazil je poslao trupe na svoju granicu sa regionom, a SAD su izvele vojne vježbe sa Gvajanom. Međunarodni sud pravde je upozorio Venecuelu da ne preduzima nikakve direktne akcije u regionu, suđenje je zakazano za početak 2024. godine a regionalna grupa Merkosura je pozvala strane da pronađu mirno rješenje.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu