Usvojenje kao institut trajnog zbrinjavanja djece nije u dovoljnoj mjeri afirmisano. Broj usvojene djece se smanjivao sa 30 u 2015, na svega pet usvojenja u 2017. godini. Upravo je usvojenje najbolji i najkompletniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja – istakli su revizori.
Osnovna svrha ove revizije učinka bilo je da ispita da li djeca bez roditeljskog staranja imaju adekvatan nivo zbrinjavanja i zaštite, te da se ponude preporuke sa ciljem njihovog zbrinjavanja.
Podaci do kojih su došli revizori je da su, od ukupnog broja djece bez roditeljskog staranja u RS, oko 25 odsto djeca bez roditelja, a oko 75 odsto djece bez adekvatnog roditeljskog staranja.
– Polovina djece bez roditeljskog staranja zbrinuta je u srodničkim porodicima, četvrtina u hraniteljskim porodicima i četvrtina u javnim ustanovama. Smještaj u javne ustanove bi trebao biti privremenog karaktera. Međutim, podaci pokazuju da svako peto dijete boravi u domu pet i više godina, a svako deseto duže od deset godina, dok neka djeca u domu borave i do punoljetstva ili završetka školovanja – navodi se u tek objavljenom revizorskom izvještaju.
U 2015. godini bilo je ukupno 297 zahtjeva za usvojenje, ali je naredne godine resorno ministarstvo promijenilo način evidentiranja i izvještavanja. Tako se došlo do podatka da postoji 51 potencijalni usvojilac na području čitave RS. Sljedeće godine broj zainteresovanih za usvojenje smanjen je na 36.
– Broj usvojene djece se prema pokazateljima ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS smanjivao, tako da je u 2015. godini realizovano 30 usvojenja, 2016. se bilježi 19 usvojenja, što je za oko 40 odsto manje. Prema podacima do kojih je došla revizija, na osnovu studije slučaja za 2017. godinu, od ukupno 560 djece bez roditeljskog staranja, usvojeno je petoro djece – naveli su revizori.
U centrima za socijalni rad ističu brojne razloge slabog korištenja instituta usvojenja, među kojima su najčešći oni u vezi sa zakonskom regulativom.
Među njima su – nepostojanje definisane donje uzrasne granice za usvojenje, nepostojanje jedinstvene baze podataka na nivou RS o potencijalnim usvojiteljima i djeci koja ispunjavaju uslove za usvojenje, nepostojanje zakonske obaveze usvojitelja da u određenom uzrastu saopći djetetu da je usvojeno, ali i neralni zahtjevi potencaijalnih usvojitelja u pogledu uzrasta, zdravstvenog stanja, pola i fizičkih karakteristika djeteta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu