Melanom je maligni tumor kože i sluznica. Nastaje nekontrolisanim umnožavanjem promijenjenih ćelija koje se zovu melanociti. Melanociti proizvode zrnca pigmenta melanina, koji određuje boju kose, očiju i kože.
Broj oboljelih od melanoma drastično se povećao širom svijeta, od 138.000 novih slučajeva godišnje u 2010. godini do 287.723 u 2018. godini.
U BiH je u 2018. godini dijagnostikovano 234 novooboljelih pacijenata, a broj pacijenata koji su umrli je 88. Od toga u Republici Srpskoj je oko 85-90 novooboljenih.
Iako je melanom bolest zrelije dobi, sve se češće otkriva kod mlađih osoba. Jedan od pet novooboljelih je životne dobi između 15-39 godina. Ukoliko se otkrije u ranom stadiju, smatra se izlječivim. Uprkos tome, melanom je odgovoran za smrt oko 60.000 ljudi godišnje širom svijeta. To je posljedica visoke agresivnosti i kasnog otkrivanja melanoma.
U povećanom riziku od nastanka melanoma su osobe koje se pretjerano izlažu ultravioletnom zračenju u prirodnom okruženju (sunce) ili u solarijima, posebno ako se koristi prije 35. godine, osobe svjetlije puti, mada i osobe tamnije puti mogu dobiti melanom, osobe s opekotinama od sunca, pogotovo u djetinjstvu, osobe sa prethodno dijagnostikovanim melanomom, osobe s iznadprosječnim brojem madeža na koži (iznad 100), osobe s prisustvom takozvanih atipičnih i displastičnih madeža, koji su često veći, nepravilnih rubova i boje koje je važno redovnoo kontolisati, ako je neko u porodici imao melanom, pogotovo ako se javio kod dva ili nekoliko bližih članova ili ako je imunološki sistem oslabljen zbog bilo kojeg razloga (na primjer, uzimanje lijekova koji sprečavaju odbacivanje organa nakon transplantacije).
Procjenjuje se da je prekomjerno sunčanje uzrok pojave 2/3 svih dijagnostikovanih melanoma, smatra se da je taj procenat i veći među osobama svijetle puti. Nasuprot tome, osobe s tamnom kožom imaju manje šanse za razvoj melanoma.
Rani znakovi koji upućuju na nastanak sumnjivih madeža: nepravilan oblik kada jedna polovina madeža ne odgovara drugoj, nepravilni rubovi, promjena boje madeža od smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu, mijenjanje boje, oblika i veličine (važna je svaka veličina kao i novonastale promjene od 1 mm). Takođe, ako se na madežu pojave promjene kao što su: svrabež, pojava rane, širenje pigmenta iz madeža u okolnu kožu, pojava krvarenja, pojava depigmentacije i nestajanje promjene.
One mogu biti znak maligne promjene madeža, te je neophodno javiti se ljekaru. S obzirom na maligni potencijal melanoma, prevencija je od izuzetne važnosti. Prevencija počinje u ranom djetinjstvu.
Izbjegavati izlaganje djece suncu od 10 do 17 sati u danima s visokim i vrlo visokim UV indeksom, ali je oprez potreban i u zimskim mjesecima zbog osjetljivosti dječije kože. Novorođenčad, dojenčad, kao i djeca do četiri godine, ne smiju se izlagati direktnom suncu nego trebaju boraviti u polusjeni, a za vrijeme sunčanih dana s visokim i vrlo visokim UV indeksom, zbog refleksije svjetla, u sjeni.
Za odrasle, preporučene su preventivne zaštitne mjere izbjegavanja direktnog izlaganja sunčevim zracima, posebno između 11 i 17 sati, korištenje zaštitnih krema, nošenje odjeće koja je lagana i prozračna, od prirodnih materijala i svijetlih boja, te korištenje zaštitnih sunčanih naočara.
Preventivne samopreglede kože učiniti jedanput mjesečno, samostalno ili uz pomoć druge osobe. Osobe u grupi povišenog rizika trebaju otići na pregled dermatologu dva puta godišnje.
Sve ostale osobe trebale bi jednom godišnje otići na pregled kod dermatologa.
Prilikom samopregleda treba:
– Pregledati lice, uključujući nos, usne, usnu šupljinu, uši i iza ušiju;
– Provjeriti vlastište, pomoću češlja razdvajati kosu, sloj po sloj. U slučaju ćelavosti detaljno pregledati tjeme;
– Pregledati ruke sa obje strane, dlanove, nokte, kao i područje između prstiju;
– Pregledati vrat, grudi, i cijeli gornji dio tijela;
– Pomoću ogledala provjeriti stražnji dio vrata i leđa;
– Pregledati bedra i stražnji dio nogu, stopala i područje između prstiju na nogama;
– Potrebno je pregledati i polni organ.
Samopregledom želimo vidjeti imamo li nove madeže i/ili mrlje na koži, odnosno da li su stari madeži promijenili veličinu, boju, oblik, kakve su boje u odnosu na druge madeže na tijelu. Gledamo takođe imamo li promjenu poput ranice koja ne zacjeljuje, i/ili raste, koja dugo traje, otpadne, ali se ponovo pojavi. Ako posumnjamo ili primjetimo zabrinjavajuće znakove koji bi mogli ukazivati u prilog sumnjivih promjena, bez odgađanja, javiti se ljekaru porodične medicine. Nakon pregleda i procjene hitnosti uputiti specijalisti dermatologu.
Najvažniji dio pregleda dermatolog će obaviti uređajem koji se naziva dermatoskop, koji omogućava ljekaru bolji i precizniji uvid u pigmentne promjene kože.
Ako je neka promjena sumnjiva, dermatolog bolesnika upućuje na hirurško otklanjanje promjene. Specijalist patolog nakon patohistološkog pregleda daje konačnu dijagnozu. Ukoliko je promjena dobroćudna, slijede redovne kontrole. Ako je bolest zloćudna, slijedi dalje liječenje.
Dermatoskopija i ranija dijagnoza melanoma
Danas je cilj dijagnoza ranih melanoma, a kao standard u pregledu kože uzima se klinički i dermoskopski pregled. Na taj način se smanjuje potreba za ekscizijom madeža i omogućuje ranije otkrivanje melanoma u poređenju s kliničkim pregledima bez dermoskopije.
Ukoliko bolest ne verifikujemo na vrijeme, melanom raste i maligne ćelije prodiru dublje u kožu. Ćelije s vremenom prodiru do krvnih i limfnih žila, te imaju mogućnost brzog širenja po tijelu, uključujući i širenje u glavne organe. Širenje bolesti u udaljene organe predstavlja metastatski melanom, veoma agresivan oblik raka s visokom stopom smrtnosti.
Metastatski melanom je bio apsolutno neizlječiva bolest, ali zahvaljujući, iz godine u godinu, ekstremnom napretku molekularne onkologiije mijenja se sudbina bolesnika.
Ne postoji lijek za potpuno izlječenje metastatskog melanoma. Nove terapijske opcije značajno povećavaju stopu preživljenja za neke pacijente.
Na prethodno primjenjivanu hemoterapiju reagovalo je samo 10-20 posto bolesnika, te je i preživljenje bilo malo.
Danas, novi ciljani lijekovi i imunoterapije pružaju dodatne mogućnosti liječenja pacijenata sa metastatskim melanomom.
TAF-P15-28/12/2020-BH-BA2012287578
Novartis BA d.o.o.
Antuna Hangija bb, Sarajevo, BiH
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu