Društvo

Može li poći „po zlu“: Doktor Janković razjasnio najveće dileme i mitove o anesteziji

Na Svjetski dan anestezije, najveće dileme koje izazivaju bezrazložne strahove kod ljudi razjašnjava prof. dr Radmilo Janković, predsednik Udruženja anesteziologa i intenzivista Srbije.

medicinska sestra
FOTO: VLADIMIR ŽIVOJINOVIĆ /RINGIER

Anestezija je neodvojivi dio i jedan od najvažnijih segmenata hirurških protokola, kojim se izaziva neosjetljivost određenog dijela ili čitavog organizma na bol i druge senzacije. Iako su neopravdano u sjenci, uloga anesteziologa je kompleksna: uspavljuju prije intervencije, kontrolišu bol u toku operacije, bude bolesnike, a onda, ako je potrebno, ostaju uz njih u jedinicama intenzivne njege. Strahovi prisutni kod pacijenata razbijaju se prije svega dobrom informisanošću od strane medicinskog osoblja – kaže profesor dr Radmilo Janković, zamjenik direktora UKC Niš i rukovodilac Klinike za anesteziju, reanimatologiju i intenzivnu terapiju.

Mit broj 1: Anestezija ostavlja posljedice – TAČNO

Sagovornik potvrđuje da se mogu javiti kratkoročne posljedice kao što su mučnina, povraćanje, vrtoglavica, bol u grlu, osjećaj zbunjenosti i pospanosti, nekada i grčevi u mišićima, kao i oštećenje nerava i bolovi u mišićima ukoliko se koristi neki vid regionalne anestezije. Pominje se, kako kaže, čak i budnost tokom opšte anestezije, za koju literatura kaže da se javlja u jednom na 1.000 slučajeva, mada ni to nije sasvim dokazano.

doktori medicina UKC
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Među dugoročnim posljedicama, naročito kod starijih osoba, moguća je pojava delirijuma i kognitivnih poremećaja.

Mit broj 2: Anestezija može poći „po zlu“ – TAČNO

– Anesteziolozi moraju biti svjesni da tokom svake vrste anestezije i kod svakog pacijenta ponaosob može doći do pojave nekih neočekivanih situacija. To su rijetka stanja i uglavnom su sva opisana u literaturi. Naravno, jedno je kada nešto pročitate, a drugo je kada vam se to desi u praksi. Jedno od takvih stanja je, na primjer, otežano obezbjeđenje disajnog puta. Takva pojava i nije tako rijetka, ali nam uglavnom dodatna oprema i iskustvo priskoče u pomoć kada se tako nešto desi. Naša ustanova posjeduje takvu dodatnu opremu, ali je u nekim manjim centrima nema. Zato je našim kolegama nekada znatno teže da izvedu opštu anesteziju, pa nerijetko takve pacijente šalju u ustanove višeg ranga – objašnjava prof.dr Janković.

Mit broj 3: Anestezija (lijekovi) isti su za sve pacijente – NETAČNO

Prema riječima sagovornika, anestezija podrazumijeva primjenu širokog dijapazona lijekova. To su, naglašava, supstance koje se koriste isključivo u operacionim salama ili jedinicama intenzivnog liječenja. Odabir lijeka kako za uvod, tako i za održavanje i buđenje iz anestezije zavisi od mnogo faktora. Neki od njih su, navodi profesor Janković, starost pacijenta, pridružene bolesti, vrsta i dužina trajanja hirurške intervencije, medikamenti koje pacijent već uzima, dostupnost, ali i familijarnost anesteziologa sa određenim lijekom.

Mit broj 4: „Anesteziolog namjerno neće da potpiše da mogu na operaciju“ – DELIMIČNO TAČNO

– Netačno je da neće dati saglasnost, ali je svakako tačno da je njegova riječ posljednja. Uglavnom postoji spisak analiza i pregleda koje pacijent mora posjedovati prije dolaska anesteziologu. Onda anesteziolog na osnovu toga kao i kliničkog pregleda odlučuje i daje saglasnost. Ovo je primjer kada se radi o takozvanim hladnim operacijama, tj.onim operacijama koje su unaprijed zakazane. Ako se radi hitna hirurška intervencija, u operacionu salu se ulazi i bez pripreme pacijenta. Njegova riječ je posljednja iz jer je on taj koji se mora pripremiti za moguće rizike u toku operacije i dovesti pacijenta u što optimalnije stanje, kako bi se ti rizici izbjegli ili sveli na minimum – razjašnjava jednu od najčešćih dilema predsjednik Udruženja anesteziologa i intenzivista Srbije.

Mit broj 5: Postoje apsolutne kontraindikacije za ulazak u anesteziju – TAČNO

Jedina apsolutna kontraindikacija za sve vrste anestezije jeste nesaglasnost pacijenta. Sve ostale su, naglašava profesor Janković, relativne.

Mit broj 6: „Opala mi je kosa od anestezije“ – DJELIMIČNO TAČNO

– Sama hirurška procedura je jedno stresno stanje za organizam, pa ne možemo sa sigurnošću reći zbog čega se javlja ta posljedica. Rijetka je, i ako se javi traje veoma kratko – napominje anesteziolog.

Mit broj 7: Anesteziolog nas samo uspava i tu se njegova uloga završava – NETAČNO

Posao anesteziologa je kako u operacionoj sali, tako i u jedinicama intenzivnog liječenja, kaže prof. dr Janković i kao važno još izdvaja:

– Danas se anesteziolozi bave i terapijom bola. Tokom operacije on je odgovoran za bezbjedan uvod-uspavljivanje, zatim održavanje svih vitalnih funkcija kao što su rad srca, pluća, bubrega, održavanje krvnog pritiska, adekvatne dubine anestezije itd. Nakon završetka hirurške intervencije pacijenta treba bezbjedno probuditi iz anestezije i onda se postoperativni oporavak, ukoliko je to neophodno, nastavlja u jedinicama intenzivnog liječenja gdje borave najteži pacijenti. Anesteziolozi tu pored njih borave i 24 sata dnevno, brinući o svim naprijed navedenim vitalnim funkcijama i sveukupnom stanju pacijenta.

Mit broj 8: Svaki ljekar može lako i uspješno da plasira tubus – DJELIMIČNO TAČNO

Plasiranje tubusa je bitno, ali ne i najbitnije za uspješnost opšte anestezije. To je manuelna vještina koja se da savladati uz dovoljno prakse, ali, to je samo početak anestezije, naglašava profesor. Dosta toga krucijalnog dolazi, kako kaže, nakon intubacije pacijenta. Međutim, čak i sam proces intubacije može biti otežan ili nemoguć, kada se stvarno nailazi na izazov, jer je onda sama hirurška intervencija upitna. I tada se, poentira prof.dr Radmilo Janković, dolazi do toga da ne može baš svaki ljekar da „gurne tubus“ – to je trenutak kada se anesteziolozi i njihovo umijeće pokazuju u pravom svjetlu, piše E Klinika.

Mit broj 9: Prije i poslije intervencije zbog anestezije treba gladovati – NETAČNO

– O ovom segmentu pripreme i oporavka pacijent treba da bude informisan prije svega zbog konzervativnog načina razmišljanja, duboko usađenog u naše navike. Veliki broj pacijenata neopravdano i potpuno bespotrebno gladuje prije, ali i nakon intervencije. Najvažnije je biti svjestan svojih zdravstvenih limita i pridržavati se instrukcija dobijenih od medicinskog osoblja. Aktuelni protokoli su, pored ostalog, značajno skratili i period uzdržavanja od uzimanja tečnosti prije operacije – rekao je profesor dr Radmilo Janković.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu