Naime, u ovom gradu ima nekoliko hiljada nelegalno izgrađenih kuća, dok je za manji dio njih podnijet zahtjev za legalizaciju.
Iz gradske uprave Zvornik navode za Srpskainfo da će apelovati na Vladu RS da se proces legalizacije omogući i van granica gradskog građevinskog zemljišta.
U nadležnom Odjeljenju za urbanizam ističu da je promjena zakona neminovnost, a pogotovo što je Zvornik specifičan po pitanju „nelegalne“ gradnje, odnosno pomenuta naselja su gradila izbjegla i interno raseljena lica te porodice palih boraca koje sada žele da legalizuju svoju imovinu.
U mjesnim zajednicama Branjevo i Skočić ima oko 2.000 objekata koji se ne mogu legalizovati i na tu činjenicu smo mi i ranije ukazivali nadležnim organima. Apelovaćemo novom sazivu Vlade Republike Srpske da se u dijelu Zakona o stvarnim pravima omogući proces legalizacije ovakvih objekata i van granica gradskog građevinskog zemljišta, odnosno na državnom zemljištu – navodi Boško Kojić, načelnik odjeljenja za urbanizam u gradskoj upravi u Zvorniku.
Ističe da je Zvornik po ovom problemu specifičan, jer je imao veliki priliv stanovništva koje je dobijalo zemljište za gradnju kuća i gdje je niklo nekoliko naselja.
– Ista takva naselja su i Fagum, Ekonomija i Ulice, ali su ona smještena na gradskom zemljištu i neki od njih su već ušli u proces legalizacije svojih objekata – kaže Kojić.
Bosiljka Gorančić je nakon odlaska iz Vareša i nekoliko preseljenja nakon ratnih dešavanja odlučila da kuću napravi u Branjevu.
– Kada smo gradili kuće obećali su nam placeve i svu infrastrukturu besplatno. Očekujemo da se riješi naš problem i da ne živimo na ničijoj zemlji. Ostaje da se vidi da li će nam pomoći – rekla je Gorančić, koja je supruga poginulog borca.
Na području Zvornika ima nekoliko hiljada nelegalnih objekata. Veliki dio vlasnika kuća u ovim naseljima je već podnijelo zahtjeve za legalizaciju, a zbog poskupljenja ovih usluga i ostali bi trebali ući u ovaj proces do 18. januara 2019. godine.
– Svi koji to nisu uradili moraju da podnesu zahtjev za legalizaciju jer će se poslije navedenog perioda obračunavati naknade za ovaj proces, odnosno 20 odsto biće skuplje izdavanje zahtjeva za rentu gradskog građevinskog zemljišta, odnosno dva odsto od vrijednosti za objekte na drugom građevinskom zemljištu. Posebno želim da istaknem da i vlasnici koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju svojih objekata poslije 1. januara 2017. godine isti moraju da obnove zbog izmjene zakona u ovoj oblasti – istakao je Kojić.
Subvencionisanje legalizacije
– Već na prvoj narednoj sjednici Skupštine grada planiramo da predložimo subvencionisanje procesa legalizacije kako bi pomogli ovim ljudima. Tada ćemo definisati i ko bi mogao imati pravo na subvenciju – naveo je Kojić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu