Ovakva promjena taktike navela je mnoge da se zapitaju koliko će trajati sukobi u Ukrajini.
Nakon prvih pet dana konflikta ruske snage eskalirale su napade na ukrajinske gradove, ali sada djeluje da Moskva mijenja taktiku dok vojni stručnjaci ukazuju da je ruski predsjednik Vladimir Putin potcijenio otpor.
Eksperti kažu da izgleda da je Putin očekivao da će ući u Ukrajinu preko prijateljskih, separatističkih regiona u Donbasu – čiju je nezavisnost ruski predsjednik priznao uoči invazije – kao i anektiranog Krima, a potom brzo da zauzmu prestonicu Kijev.
– Plan je bio da se uđe i “pobere” sve što se pruža pod ruku u Donbasu, na istoku, a potom širenje, povezujući Donbas sa Krimom i lansira pokret na Kijev. Plan je na papiru dobro izgledao, ali se u praksi ispostavilo da je iznenađujuće nepodesan – rekla je Evelin Farkas, bivša zamjenica pomoćnika sekretara za odbranu u administraciji Baraka Obame.
Rusiji su nakon početka invazije nametnute sankcije bez presedana. Ali, malo je vjerovatno da je to iznenadilo Ruse. Kako piše portal En.as.com, pojavili su se dokazi o planu Moskve da se na više godina odvoji od oslanjanja na inostranstvo.
Dva važna znaka toga su rusko zlato i devizne rezerve. Dok je invazija uzrokovala pad rublje što je daje dovelo do brze inflacije u Rusiji, rezerve deviza znače da Moskva i dalje može da posluje eksterno.
Rusija je 2018. uskladištila 447,7 milijardi dolara kombinovanih deviznih i zlatnih rezervi, a četiri godine kasnije ova brojka je narasla na 630,2 milijarde, što je skok od 40,7 odsto.
Dok sankcije grizu, Rusija dakle ima dosta fleksibilnosti u pogledu trgovine, barem na određeno vrijeme. Jorg Kramer, glavni ekonomista njemačke Komercbanke, rekao je da će taj iznos omogućiti Rusiji da “plati sav uvoz tokom jedne godine” bez potrebe da bilo šta izvozi.
Iako je ruska ekonomija možda spremna, postoje dokazi da se ne može isto reći za njenu vojsku.
Zastoj umjesto brzog zauzimanja
Umjesto, kako se očekivalo, brzog zauzimanja Kijeva, prestonica je već danima pod opsadom, nakon što je ogroman vojni konvoj – dug preko 65 kilometara – zastao u blizini. Ne samo Kijev, nakon zauzimanja Hersona i Melitopolja Rusi su opkolili gradove Marijupolj i Harkov, dok se najveća ukrajinska luka Odesa zabaradikadirala u očekivanju napada.
Stručnjaci i posmatrači smatraju da postoje dva glavna razloga za zastoj ruskih snaga – logistika i neophodna pauza za ruske snage suočene sa žešćim od očekivanog otpora Ukrajinaca. Ruske trupe su skoro neposredno po napadu počele da trpe logističke probleme, sa vojnim kamionima koji su ostajali bez goriva ili se kvarili.
– Poslali su svoje snage bez adekvatnih zalih duž “duge linije operacije”. Problem snabdjevanja će nastaviti da ih muči, očigledno je da nemaju kontrolu nad svojom logistikom – ističe Farkas.
Takođe postoje izvještaji o ukrajinskim napadima na konvoj. U prošlu srijedu je “Militari tajms” objavio da je ukrajinska letjelica uspješno pogodila konvoj, pozivajući se na brigadnog generala Kirila Budanova. Napade su sproveli ukrajinski ratni avioni Su-24 i Su-25 i uključili su artiljeriju, navodi list. Portparol Pentagona Džon Kirbi je rekao da “postoje indikacije da su Ukrajinci pokušali da uspore konvoj”, ali nije mogao da iznese više detalja.
– Nemamo razloga da sumnjamo u te izvještaje, ali ne možemo da govorimo o tome u velikoj mjeri – ukazao je.
Suočene sa perspektivom oduženih kopnenih borbi, ukrajinskim otporom, logističkim izazovima i problemima u snabdevanju hranom i gorivom te padom morala u sopstvenim trupama, ruske snage će, kako cene stručnjaci, vjerovatno da pokrenu još žešće napade.
A koliko bi taj sukob mogao da se oduži je neizvjesno. Zamjenik britanskog premijera Dominik Rab ocijenio je da bi ruska invazija na Ukrajinu mogla da potraje nekoliko mjeseci ili godina.
– Ne treba da sumnjamo da je naša misija sa našim saveznicima da obezbedimo da Putin ne uspije u Ukrajini i da će za to trebati neko vrijeme. Govorimo o mjesecima, ako ne i godinama, i stoga mi moramo da pokažemo neku stratešku izdržljivost jer ovo neće biti gotovo za nekoliko dana – rekao je on.
On je takođe ponovo odbacio nametanje zone zabrane letova iznad Ukrajine, rekavši da bi to dovelo do “masovne eskalacije” i da bi se uključilo u narativ ruskog predsednika.
Koji je sljedeći potez Moskve?
Melinda Haring, zamjenica direktora Evroazijskog centra Atlantskog savjeta, ukazala je na rusku strategiju napada pa zastoja, umjesto da nastavi ofanzivu u talasima. Ona je ocijenila da to govori u prilog spremnosti otpora i da su zapadni analitičari možda precijenili rusku vojsku, a potcijenili ukrajinsku.
– Ukrajinska vojska zaslužuje poštovanje, ali Rusi još nisu zapravo krenuli punim intenzitetom – istakla je Haring.
– Očigledno je da ruske snage mijenjaju svoj pristup – dodala je.
Haringova se zapitala zašto su tenkovi koji su se nanizali blizu Kijeva zastali i nisu napredovali dalje.
– Djeluje da su Rusi ostali bez goriva ili možda razmatraju svoju strategiju – rekla je ona, ocjenjujući da Rusi, čak i da zauzmu Kijev, neće moći da ga drže i da će otpor u gradu sa tri miliona stanovnika biti žestok.
Haring je ukazala da su tokom čečenskih ratova devedesetih godina ruske snage opustošile Grozni i ubile – prema nekim procjenama – do 100.000 civila. – Mrzim što to govorim… ali najgore će tek da dođe – zaključila je Haring odnoseći se na Ukrajinu
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu