U Sarajevu prva beba rođena je u pet sati i 15 minuta u Opštoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, dok se plač prve bebe u novoj godini na porodilištu Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla začuo tek u poslijepodnevnim satima.
Podsjećanja radi, samo u prvih pet minuta ulaska u prošlu godinu Federacija BiH bila je bogatija za 15 beba rođenih u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Bihaću.
Na području Hercegovine takođe vlada slična situacija. Dok su dežurni ljekari u Sveučilišnoj kantonalnoj bolnici Mostar te Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić” prvog dana 2018. imali sedam poroda te prvog dana 2019. pet poroda, u ovoj novogodišnjoj noći rođena je tek jedna beba u četiri sata i 25 minuta iza ponoći.
Pozitivnije vijesti dolaze iz Republike Srpske. Prva beba u RS rođena je samo minut poslije ponoći u Bijeljini, dok je u ovoj bolnici rođeno ukupno osam beba u novogodišnjoj noći. Prva beba u Banjaluci rođena je dva minuta poslije ponoći, a potom su rođene još četiri bebe. Takođe su i u bolnici Zvornik rođene četiri bebe.
Ipak, statistički podaci pokazuju konstantan pad broja rođenih u cijeloj BiH. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine rođeno manje beba nego u istom periodu prošle godine, a više je umrlih stanovnika. Istovremeno je bilo manje sklopljenih brakova, a više razvoda.
U prvih šest mjeseci 2019. rođeno 12.762 djece, dok smo, na primjer, u istom periodu prije pet godina imali 13.297 živorođene djece.
Posljednji rast broja živorođenih beba BiH je bilježila 2010. godine kada smo u prvih šest mjeseci imali 16.231 novorođenče. Ipak, godinama poslije počeo je padati broj rođene djece, dok se povećavao broj umrlih stanovnika.
Nedavna analiza Ujedinjenih nacija i Pew istraživačkog centra pokazuje da bi BiH do 2100. godine mogla ostati bez polovine svog stanovništva, ukoliko se nastavi negativni trend migracionih kretanja i prirodnog priraštaja.
U prvom mahu gubimo takozvani reproduktivni potencijal, jer nam odlazi stanovništvo koje je sada u mogućnosti da stvara potomstvo. Takav vid smanjivanja piramide, odnosno osnove za buduća rađanja gubimo na dva načina. Prije svega, sljedeće generacije uopšte neće biti rođene ovdje, a s druge strane imamo stalni negativni priraštaj, odnosno svaka sljedeća generacija nam je manja od prethodne. Imamo problem sve uže piramide i to je negativna spirala koja se izuzetno ubrzala posljednjih nekoliko godina – komentar je demografa Aleksandrs čavića na UN-ovu analizu koji je dao za Klix.
Nekoliko dana uoči Nove godine UNICEF je procijenio da bi u u novogodišnjoj noći u BiH mogle biti rođene 72 bebe, što se nije desilo. Ovaj broj novorođenih inače predstavlja tek 0.02 odsto od očekivanog broja beba u svijetu koji iznosi 392.078.
– Početak Nove godine i nove decenije je prilika da razmislimo o našim nadama i težnjama, ne samo za našu, nego i budućnost onih koji će doći nakon nas. Kako započinjemo listati kalendare svakog januara, tako se podsjećamo na mogućnosti i potencijale svakog djeteta kad krenu na put svog života, ukoliko im se pruži ta prilika – rekla je Henrieta Fore, izvršna direktorika UNICEF.
Svjesni bijele kuge koja je zakucala na vrata BiH, nadležni u BiH protekle godine dijelili su podsticaje za stimulisanje rađanja djece u vidu jednokratne pomoći. Pored toga, širom BiH aktivni su i programi podrške vantjelesne oplodnje. Ipak, odlazak ljudi te sve manja zainteresovanost za brak i potomstvo nose svoje posljedice.
Stoga i zaključci nedavne Studije o emigracijma u BiH kažu da se od 2007. godine BiH suočava s bijelom kugom te da postajemo zemlja staraca.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu