-Riječ je o zaokretu EU kada je riječ o politici proširenja, odnosno odstupanja od standarda uspostavljenih 1993. godine. Daje se prioritet pitanjima koji nemaju veze sa reformskim procesima. Činjenica je da Ukrajina i Moldavija nisu ranije bile ni spomenute kao potencijalni kandidati naveo je Šolaja.
On je rekao da su Ukrajina i Moldavija u ovom trenutku ispod nivoa reformskih procesa u odnosu na BiH kada je potpisivala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine, te istakao da je prevagnula politika u odnosu na stvarnu potrebu proširenja EU.
Prema njegovim riječima, to EU vodi u pogrešnom pravcu.
Teško je očekivati promjenu na tom putu. Francuska i Holandija su usporavale proces prijema novih članica. Vjerovatno će tako i ostati. Sve vodi ka politizaciji, a ne standardizaciji evropskih procesa zaključio je Šolaja.
U Briselu se danas održava Samit EU – zapadni Balkan, koji će biti prilika da se potvrdi ključni značaj strateškog partnerstva i da se potvrdi evropska perspektiva zemalja regiona.
Ranije je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao da je diskriminacija to što EU odgađa pristupanje zemalja Balkana, ali ubrzava proces za Ukrajinu, iako je ta zemlja manje spremna.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je prošle sedmice da je Budimpešta predložila da na dnevnom redu Samita EU, koji se održava 14. i 15. decembra, ne bude glasanje o pokretanju pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom, jer je već jasno da neće biti postignut konsenzus po ovom pitanju.
Za BiH ranije je predloženo uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa EU, a o napretku će se najverovatnije odlučivati u martu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu