Kako je saopšteno nakon sjednice, Vlada upućuje na preispitivanje modela finansiranja ovog projekta.
U cilju postizanja bezbjednosnih efekata definisanih ovim projektom, nabavka navedenih uređaja i opreme biće provedena u skladu sa rezultatima analize koja bi trebalo da pokaže koji model finansiranja je najisplativiji – odlučila je Vlada.
Podsjećamo da je Odbor za bezbjednost NS RS, u kome sjede i vlast i opozicija, prije nekoliko mjeseci jednoglasno bio protiv javno-privatnog partnerstva. Međutim, Vlada je takav stav Odbora ignorisala, a premijerka Željka Cvijanović je samo prije tri dana izjavila da bi „taj projekat svakako trebalo da bude realizovan putem javno-privatnog partnerstva“. Međutim, juče je Vlada naprasno promijenila mišljenje.
Podjela pola-pola
Riječ je o projektu koji je bio pri samom kraju jer se očekivalo da MUP RS potpiše sporazum sa firmama koje je izabrao za posao. To su „Inovatraffic holding“ iz Njemačke, „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banjaluke.
Posao je trebalo da košta 12,5 miliona KM koje bi uložile firme, a novac od kazni u narednih 10 godina, sa oko 100 postavljenih radara, trebalo je da dijele sa MUP u omjeru pola-pola. Procijenjeno je da će dobit na godišnjem nivou biti 21 milion maraka, na osnovu procijenjenih 745.000 kazni, što znači više od 200 miliona KM za narednih 10 godina, od kojih bi Srpskoj pripalo pola.
Ovaj posao bio je problematičan od samog početka. Opozicija je mjesecima tvrdila da je posao suprotan Zakonu o budžetskom sistemu RS koji ne predviđa mogućnost da se budžetski prihodi (saobraćajne kazne) dijele s privatnikom. Takođe, tvrdili su da će svi lični podaci vozača u RS završiti u inostranstvu, što je izuzetno problematično jer su tursku firmu dovodili u vezu sa turskom obavještajnom službom.
Ko su vlasnici
Na kraju, ministra policije Dragana Lukača i finansija Zorana Tegeltiju dovodili su u vezu sa privatnim firmama koje je trebalo da dobiju posao tvrdeći da su njihovi pravi vlasnici Srbi, a ne Nijemci. Međutim, Lukač je stalno govorio da nema veze s tim i da je spreman da odgovara ako se dokaže bilo kakva njegova krivica.
Vladajući poslanici o namjeri MUP uglavnom nisu željeli javno da govore, ali su mnogi od njih u neformalnim razgovorima tvrdili da je opozicija u pravu. Kako „EuroBlic“ saznaje, predsjednik Srpske i lider SNSD Milorad Dodik od pojedinih svojih poslanika u Narodnoj skupštini dobijao je signale da reaguje u ovom slučaju jer „nisu više bili u stanju da se brane od argumentovanih optužbi javosti i opozicije“.
Član Odbora za bezbjednost NSRS Dragoljub Davidović (SNSD) kaže da je odluka Vlade RS dobra vijest.
– Pretpostavljam da su procijenili da postoje mogućnosti da se finansira direktno. Mislim da je to dobro. U projekte javno-privatnog parterstva ide se po pravilu onda kada se nema dovoljno sredstava i kada postoje zainteresovani partneri – kaže Davidović za „EuroBlic“.
“Branili neodbranjivo”
Predsjednik Odbora za bezbjedost Milanko Mihajilica (SRS) smatra da bi nakon odluke Vlade ministri Lukač i Tegeltija trebalo da podnesu ostavku, jer su snažno „branili neodbranjivo“.
– Njihovo snažno zagovaranje ovog projekta budilo je sumnje da u procesu ima interesa koji su nedopustivi i suprotni zakonu. Ovo smatram našom političkom pobjedom – ističe Mihajilica.
Iz MUP je saopšteno da će zatražiti dodatnu analizu studije ekonomske opravdanosti sa fokusom na model finansiranja. Analizu će raditi „Harveks“ Banjaluka, koji je radio i studiju.
– Napominjemo da je MUP, kada je prije godinu i po dana započeo sa projektom, tražio od Vlade finansiranje sopstvenim sredstvima, ali u tom trenutku nije postajala takva mogućnost. S obzirom da je u ovoj godini postignuta finansijska stabilnost, nadamo se da će se iznaći sredstva u okviru budžeta za finansiranje ovog projekta koji je veoma bitan za MUP i RS – saopštio je MUP.
„Posljedica izborne godine“
Potredsjednik Nedeljko Glamočak takođe traži ostavke i tvrdi da odluka Vlade predstavlja “posljedicu izbora i izborne godine”.
– Na ovaj način se predstavnici iz aktuelne vlasti, koji imaju namjeru da se direktno stave na liste, pokušavaju udvoriti građanima da bi se do izbora ta njihova namjera zaboravila. Vlada Srpske ostavila je prostora da preispita model javno-privatnog partnersta, što nije iznenađujuće. Bojim se da to reispitivanje ne bude kao u slučaju rudnika “Ljubija”, gdje je Vlada našla drugi model za privatizaciju tog privrednog subjekta, nakon što to nije prošlo u Narodnoj skupštini – smatra Glamočak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu