S obzirom na to da se ne očekuje apsolutna većina ni za jednog kandidata u prvom krugu, u drugom, 24. aprila, očekuje se repriza dvoboja Makron Le Pen iz 2017. godine.
Emanuel Makron je u Jelisejsku palatu ušao kao najmlađi predsjednik u istoriji Francuske, sa samo 39 godina. Namjera mu je bila da uzdrma dotadašnji način vođenja politike. Nametnuo se kao borac protiv populizma s velikim ambicijama, koji nije ni lijevo ni desno.
Njegov prvi mandat obilježili su protesti “žutih prsluka” i pandemija korona virusa, a zbog rata u Ukrajini trpjela je i njegova trka za reizbor. Pojavio se na skupovima tek u finišu kampanje, odbivši učešće u debati sa ostalim kandidatima na francuskoj televiziji.
– Naša uloga, naša odbrana i zaštita koju gradimo je evropska. Podrška koju dajemo ukrajinskom narodu i vojsci sada je još važnija. Zahvaljujući Evropi, u ovom novom geopolitičkom svijetu Francuska nikada neće biti američki ili kineski vazal – rekao je Makron, predsjednički kandidat stranke Republika u pokretu.
Kolumnistkinja Nedeljnika Ana Otašević smatra da je kriza u Ukrajini bila dominantna, što je išlo Makronu na ruku.
– On se predstavio kao šef oružanih snaga, kao lider koji predvodi zemlju u jednom teškom, kriznom periodu i takođe kao predvodnik Evrope, što Francuskoj godi, jer Francuska voli da misli da je još uvijek velika diplomatska sila – objašnjava Otaševićeva.
Efekti rata u Ukrajini brzo su izbledili i usmjerili pažnju francuske javnosti na njegove posljedice – rast cijena energije koji je gurnuo inflaciju na 4,5 odsto, najviše od sredine osamdesetih godina. To je vješto iskoristila liderka krajnje desnice Marin le Pen, piše RTS.
– Sa cijenama gasa, struje i goriva više nema šale. Hitno nam je potrebno rješenje. Kao predsjednica ću tražiti smanjenje poreza na dodatu vrijednost s 20 na 5,5 odsto za sve energetske proizvode – obećala je Le Penova.
U zapećak je gurnula i nepopularnu priču o svojim ranijim kontaktima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Fokus na troškovima života omogućio joj je da preotme dio pristalica još jednog kandidata krajnje desnice – Erika Zemura, koji se u kampanji čvrsto držao antiislamskih i antiimgrantskih stavova.
– To su klasične teme krajnje desnice od kojih se ona donekle odvojila. Dobila je veći broj pristalica zato što se okrenula socijalnim temama, okrenula se temama svakodnevnog života, kako će prosječan Francuz živjeti suočen sa ovom krizom koja će uzimati sve više maha – ističe Ana Otašević.
U trci za predsjednika je i veteran radikalne ljevice Žan Lik Melanšon, koji je po anketama na trećem mjestu. Slijedi ga kandidatkinja konzervativnih Republikanaca Valeri Pekres, koja sebe poredi s Margaret Tačer i Angelom Merkel.
Istraživanja, međutim, pokazuju da će se glavna bitka voditi između Makrona i Marin le Pen.
– Dinamika u izbornim anketama ide joj naruku. Znatno je smanjena razlika između nje i Makrona, dijeli ih svega 3,5 procenata. To je za nju izuzetan rezultat, bolji od onog iz 2017. godine kada nije bilo drugog kandidata krajnje desnice Erika Zemura. Ne možemo sa sigurnošću da kažemo ko će biti prvi nakon prvog kruga, iako Makron u ovom trenutku vodi – kaže Frederik Dabi, direktor istraživačke agencije IFOP.
Makron upozorava pristalice da ne uzimaju zdravo za gotovo da će osvojiti drugi mandat.
– Uvijek sam radio na tome da ubijedim ljude u ono što je važno. Ništa nije garantovano, ali nema straha – poručio je Makron.
Direktor Pariskog insituta političkih nauka Mark Lazar smatra da će Makron, ako se u drugom krugu bude nadmetao s Marin le Pen, imati vrlo borbenu kampanju.
– Optužiće je za krajnje desni populizam, kao rizik i prijetnju za demokratiju. Posvetiće mnogo više pažnje socijalnim temama, s ciljem da privuče lijevo orijentisane birače – ističe Lazar.
Pravo glasa ima 48,7 miliona Francuza. Analitičari ocjenjuju da bi najveći izazovi ovih izbora mogli da budu izražena apatija i neodlučnost birača, piše RTS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu