DW navodi da je, prema nekim svjedočenjima, posebnu važnost za odluku o početku bombardovanja SR Jugoslavije prije 19 godina imao pristanak Njemačke na intervenciju.
Poštovane dame i gospodo, ovime zbog slanja jedinica Bundesvera u Srbiju i svih ostalih postupaka koji su u narednom periodu doprinjeli održavanju ove misije Bundesvera podnosim krivičnu prijavu, piše na početku pisma koje je Šmic uputio Saveznom državnom tužilaštvu u Karlsrueu 16. marta ove godine.
DW navodi da “ovo nije prvi pravni poduhvat zbog učešća Njemačke u bombardovanju SR Jugoslavije bez mandata UN, ali je svakako najambiciozniji”.
Navodi se da Šmicova optužba glasi: učešće u kapitalnom zločinu i priprema napadačkog rata.
– Niko ne može da kaže kako bi se po stanovništvo razvili događaji u takozvanom kosovskom konfliktu, u Avganistanu i Siriji da nije bilo učešća Bundesvera. Ali, Njemačka se sigurno ne bi vojno angažovala u Avganistanu i Siriji da je prije toga učešće Bundesvera u bombardovanju Srbije bilo krivično-pravno procesuirano – navodi Šmic u krivičnoj prijavi.
Njemački advokat dalje navodi da bi “uz to odbijanje njemačkog naroda da se uključi u ovu intervenciju, protivnu međunarodnom pravu, impresioniralo cijeli svijet i svakako bi doprinjelo tome da se međunarodnom pravu da više težine”.
Šmic dodaje da je učešće u tom ratu bilo početak “nebrojenih varijanti prave pravcate ratne propagande i ratnog huškanja, kao i više protivpravnih misija Bundesvera”.
DW navodi da je ovaj advokat ranije ove godine podnio sličnu prijavu zbog učešća njemačke vojske u sirijskom ratu.
Njemački međunarodni radio podsjeća da je “učešće Njemačke u ratnoj misiji – prvi put od poraza i okupacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu – povela vlada kancelara Gerharda Šredera, sa ministrom spoljnih poslova Jozefom Fišerom kao prvom violinom kada je vojni udar na SRJ trebalo pravdati”.
– Nisam naučio samo: nikad više rat. Naučio sam i ovo: nikad više Aušvic, rekao je Fišer u aprilu 1999. pravdajući tako intervenciju u Jugoslaviji.
DW navodi da je Fišer “poslije tvrdio da nije htio time da uporedi nacističke i srpske zločine”.
Podsjeća se i da je “bivši kancelar Šreder… prije četiri godine priznao da je prekršio međunarodno pravo”, govoreći o ruskom pripajanju Krima u debati nedeljnika “Cajt”.
– Naravno da to što se dešava na Krimu predstavlja kršenje međunarodnog prava. Ali, znate zašto sam malo obazriviji kada treba uprijeti prstom? Sada ću Vam reći. Jer sam naime i sam to uradio, prekršio sam međunarodno pravo – rekao je tada Šreder.
DW navodi da je “šokantnih saznanja bilo i ranije, recimo da su od njemačkih poslanika prije početka bombardovanja skrivane relevantne informacije sa pregovora u Rambujeu, što je važno, jer je Bundesver takozvana parlamentarna armija – za akcije vojske nije dovoljna odluka Vlade već je potreban i blagoslov poslanika”.
https://www.youtube.com/watch?v=RqrkSvHate8
Navodi se da je “ljevičarski list ‘Tagescajtung’, dok su bombe već padale, otkrio da je ‘mirovni plan’ sadržao Aneks B, koji predviđa slobodno kretanje trupa NATO po cijeloj SR Jugoslaviji” i da je “dopisnik tog lista Andreas Cumah, u tekstu povodom desete godišnjice bombardovanja, ‘mirovni plan’ opisao kao ‘američki ultimatum'”.
DW ocjenjuje da “uprkos ovim činjenicama i aktuelnoj živopisnoj krivičnoj prijavi, nema izgleda da će u Njemačkoj – a ni u drugim članicama NATO – iko ikada odgovarati, čak ni za pojedina djela počinjena tokom 78 dana bombardovanja, kao što je rušenje mosta u Varvarinu sa deset stradalih civila”.
Podsjeća se da je “berlinski advokat Ulrih Dost još 2001. pokrenuo proces pred sudom u Bonu, tražeći obeštećenje za porodice žrtava, od čega ništa nije bilo”.
– Problem u međunarodnom pravu je što praktično vijekovima postoji imunitet, koji štiti države od tužbi oštećenih pojedinaca. Nama je, u slučaju Varvarina, od početka bio jasan problem sa državnim imunitetom – rekao je Dost još 2013. u intervjuu za DW.
Advokat je tada kazao da “i dalje važi da jedino jedna država može tužiti drugu”.
– Države ne žele ništa da promjene u međunarodnom pravu jer i danas, kao i 1999, rado vode ratove po svijetu – dodao je Dost.
DW navodi da istoričar Kurt Grič ide i korak dalje.
– Činjenice govore da je rat za Kosovo bio početak, ako hoćete, novog svjetskog poretka. Kosovo je bilo na početku kao rat u kojem je NATO sebe ovlastio da djeluje van granica članica Alijanse – kazao je Grič u velikom intervjuu za DW povodom objavljivanja njegove knjige “Rat za Kosovo”.
DW podsjeća i da je “misija KFOR na Kosovu ujedno najduža u kojoj je Bundesver ikada učestvovao, a zatim slijedi ona u Avganistanu”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu