Politika

Ništa bez DOGOVORA ČOVIĆA I IZETBEGOVIĆA: Šta će ko tražiti u novim izmjenama Izbornog zakona BiH

Parlamentarna skupština ponovo će u izmjene izbornog zakonodavstva BiH, ovaj put na inicijativu ambasadora EU Johana Satlera, SAD Erika Nelsona, OEBS Ketlin Kavalec i visokog predstavnika Valentina Incka.

Ništa bez DOGOVORA ČOVIĆA I IZETBEGOVIĆA: Šta će ko tražiti u novim izmjenama Izbornog zakona BiH
FOTO: SRNA

Oni su parlamentarnom kolegijumu sugerisali da ponovo bude formirana radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.

Međutim, i bez inicijative stranaca izvjesno je da Izborni zakon mora na novi „remont“, samo je pitanje u kom obimu, ako izuzmemo ono što se odavno očekuje, a to je provođenje odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ i odluka proisteklih iz nje.

Od usvajanja 2001. godine, Izborni zakon je mijenjan, dopunjavan i ispravljan više od 20 puta, što odlukama visokog predstavnika, što voljom političkih partija u BiH. Pitali smo poslanike koje izmjene možemo očekivati kada ova tema zvanično bude otvorena u PS BiH. Sudeći prema odgovorima, vrlo malo je zajedničkih prijedloga, a dogovor je neizvjestan.

Pročitajte još

– Imamo na snazi politički sporazum potpisan između HDZ BiH i SDA, koji je garantovao da će se u roku od šest mjeseci, dakle još prošle godine, pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH. Dok se na političkom nivou ne razriješi taj najkrupniji momenat nesporazuma i stvaranja tenzija u BiH, sve drugo je sekundarno – kaže šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavnikom domu Snježana Novaković Bursać.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Snježana Novaković Bursać

Sporazum Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića odnosio se na Mostar, koji je napokon dobio novu vlast, ali i na izmjene Izbirnog zakona. Čović prevashodno očekuje da bude riješen problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tako da Hrvati dobiju neku vrstu zakonske garancije da će sami birati svog predstavnika.

Pročitajte još

S druge strane, SDA ne želi tako lako da ispusti mogućnost da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH, a nalazi se i pod pritiskom DF Željka Komšića, koji se otvoreno zalaže za stvaranje građanske BiH, jer bi udovoljavanje Čoviću značilo da Komšić više nikad ne može u Predsjedništvo BiH u ime Hrvata.

Ujedno, DF je uputio u PS BiH svoju verziju izmjena Izbornog zakona, pa je za očekivati da će insistirati na tome da nijedna osoba koja je izdržala kaznu zatvora za razne zločine ne može da bude na funkciji, na uvođenju novih tehnologija u izborni proces, izbor članova biračkih odbora na javnom pozivu, brisanje nacionalnog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, proširenje Doma naroda BiH na 21 delegata (tri iz manjina), kao i na ostalim izmjenama koje su predložili.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Željko Komšić

Šta je sa zahtjevima iz Srpske? Snježana Novaković Bursać poručuje da ima prostora da se razmotri ukidanje glasanja poštom iz inostranstva i ukidanje otvorenih izbornih listi, zatim da se razmotri drugačiji način kandidovanja članova biračkih odbora, te da bude podignut izborni prag za ulazak u parlament.

Pročitajte još

– Tri odsto na ovako segmentiranu političku scenu, to je debakl od sistema. Ko bude prihvatio da razgovara o ovim problemima imaće sagovornika u SNSD – poručuje ona.

Zamjenica šefa Kluba SDS, PDP i DNS, Mira Pekić, naglašava da je 2021. idealna za izmjene izbornih pravila, jer se radi o godini koja nije izborna.

FOTO: FOTO: PDP
FOTO: FOTO: PDP
Mira Pekić

– Ono što mi u PDP predlažemo jesu neophodne tehničke izmjene koje se tiču provođenja samih izbora. One se prvenstveno odnose na video nadzor na biračkim mjestima i na skeniranje listića. Naravno, treba obratiti pažnju na sastav biračkih odbora, da oni na neki način postanu profesionalni. Imamo sada praksu da se ljudi na dan izbora mijenjaju u biračkim odborima – kaže Pekićeva.

Jedna od obaveza prema EU

Vehid Šehić, predstavnik Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, podsjeća da su vladavina prava i reforma izbornog zakonodavstva neke od 14 obaveza BiH prema EU. Smatra da prvo treba poći od odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda koje se odnose na izbore u BiH.

– Treba konačno spriječiti mogućnost da se politički subjekti prijavljuju na izbore u izbornim jedinicama gdje nemaju nikakav organizacioni oblik, da bi trgovali biračkim mjestima. Treba uvesti odgovornost i političkih subjekata za koje se utvrdi da su njihovi članovi biračkih odbora kršili zakon. Treba razmišljati o uvođenju novih tehnologija, jer bi se smanjio uticaj ljudskog faktora, koji je izvor svih nedaća koje su zadesile građane BiH. Često optužuju Dejton da je on kriv za ovakvo stanje. Ljudi su kreatori svega, Dejton nije omogućio pljačkašku privatizaciju, organizovani kriminal, političku korupciju. Ali, postavlja se pitanje da li vladajućim akterima u BiH odgovara bilo kakva promjena – zaključuje Šehić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu