Službenici Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz regionalnog centra Tuzla su u aprilu ove godine, u kodnoj akciji “Blok”, a po instrukcijama i uputstvima Tužilaštva i Suda BiH, obavili pretres objekta u Bratuncu, koje je osumnjičeni koristio za skladištenje neobilježenih akciznih proizvoda.
Kod njega je nađeno 155 kilograma sitno rezanog duhana bez akciznih markica, kao i 8.342 paklice različitih cigareta koje nisu bile obilježene akciznim markicama UIO. Ukupna vrijednost robe procijenjena je na 79.502 KM.
Protiv osumnjičenenog P.T. podnesen je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Tužilaštvu BiH, zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo “nedozvoljen promet akciznih proizvoda”.
Šverc u usponu
Crno tržište, odnosno šverc cigaretama u BiH je, po ocjeni proizvođača duvana u BiH i analitičara, procvjetao zbog velikog akciznog opterećenja. Procjene su da je crno tržište duvanskih proizvoda premašilo legalno, po čemu je Bosna i Hercegovina jedinstven slučaj u Evropi. Legalno tržište duvana i duvanskih proizvoda je prošle godine iznosilo 821 milion KM, što znači da je crno tržište izuzetno izdašno.
– Bila sam pušač 22 godine. Zbog stalnog poskupljenja počela sam da kupujem cigarete bez markice, koje su duplo jeftinije – kaže Milana iz Banjaluke.
U međuvremenu je dobila zdravstvene probleme, a između ostalog i zbog lošeg kvaliteta cigareta koje je počela da koristi. Prestala je da puši prije dvije i po godine.
Svetozar Mihajlović, direktor preduzeća “Duvan” Bijeljina, za Srpskainfo ističe da zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda država gubi značajne prihode. Gube i, kako kaže, organizatori proizvodnje duvana.
– Najveći dio crnog tržišta dolazi izvana, iz Albanije i Crne Gore. Kvalitet tih cigareta je izuzetno loš, upitan. To su neispitane cigarete koje se rade bez kontrole i standarda koji se primjenjuju u legalnim fabrikama. Male količine crnog tržišta su od domaćih proizvođača duvana koji se odlučuju na taj rizik jer imaju male podsticaje, a proizvodnja stalno poskupljuje – objašnjava Mihajlović.
Podsjeća da je usklađivanje akciza na cigarete ranije preuzeto kao obaveza od Evropske komisije i sve do prije tri godine je primjenjivan rast akciza, što je dovelo do poskupljenja cigareta.
– Međutim, to se nagativno odrazilo na tržište cigareta i pojavilo se crno tržište, koje na neki način apsorbuje značajan dio tog legalnog tržišta. Razlog tome je što povećanje akcizne politike nije pratilo povećanje standarda građana. Rijetko ko je prestao da puši, ali su se zato preorijentisali da kupuju cigarete bez akciza, koje su i duplo jeftinije. Po uzoru na Crnu Goru, treba da smanjimo akcize. Osim što je suzbila crno tržište, Crna Gora je povećala prihode od akciza iako su niže – napominje Mihajlović.
Šta je pokazala analiza
Udruženje “Liberalni forum” i Udruženja ekonomista RS “SWOT” izradilo je analizu “Akcizne politike na duvan u BiH, trenutno stanje i perspektive”.
– Jasan zaključak jeste da trenutna akcizna politike ne donosi rezultate, prije svega u kontekstu rasta budžetskih prihoda po ovom osnovu. Prihodi po osnovu akciza na duvan i duvanske proizvode se ne usmjeravaju namjenski, te bi to trebalo promijeniti kako bi se unaprijedio zdravstveni sistem i na taj način kompenzovali negativni efekti konzumiranja ovih proizvoda. Prezentovane preporuke javnih politika potrebno je sprovesti čim prije, jer iz godine u godinu dolazi do razvoja crnog tržišta. To narušava formalne ekonomske odnose i vode kontinuiranom padu budžetskih prihoda – glavna je poruka iz analize.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, jedan je od autora ove analize. Za Srpskinfo ističe da je analiza rađena na osnovu podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
– Svjedoci smo da su u posljednje vrijeme i izjave iz UIO u tonu da je crno tržište cigareta povećano u BiH zbog visokog poreskog opterećenja. Broj izdatih akciznih markica je sve do prošle godine bio u konstantnom padu, a i u UIO su takođe zaključili da to nije zbog toga što su konzumenti prestali da puše već su prešli na crno tržište – objašnjava Hadžić.
Pošto je u posljednje vrijeme bilo dosta kampanja na suzbijanju crnog tržišta, Hadžić kaže da se ove godine povećao broj akciznih markica. To pokazuje, kako ističe, da se dio crnog tržišta zaista vraća u legalne tokove.
– Ono što smo i mi u toj analizi utvrdili jeste da je poreski udio u maloprodajnoj cijeni u BiH znatno veći od preporučenog za Evropsku uniju i od nivoa regiona. Postoje određene ekonomske zakonitosti o tome da kada se značajno podigne poresko opterećenje dolazi do pada poreskih prihoda, u zavisnosti od dostupnosti neke alternative. Alternativa u ovom slučaju je crno tržište, koje je dugo cvjetalo u BiH, a koje sada ima manji efekat. Crno tržište je smanjeno i zato što su akcize od 2019. zamrznute, a bilo bi poželjno vratiti ih na neki optimalan nivo. Mi preporučujemo nivo iz 2016. godine – naglašava Hadžić.
Uz smanjenje akciznog opterećenja, kako napominje, istovremeno je neophodno bar dio prihoda od akciza vratiti namjenski u zdravstveni sektor.
Usmjeriti pare u zdravstvo
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS “SWOT”, za Srpskainfo kaže kako je analiza pokazala da postoji velika razlika između akciznog opterećenja na cigarete u BiH i nekih zemalja okruženja.
– Isto tako, akcizna politika je neadekvatna potrošačkoj moći stanovništva, pa motiviše konzumente da cigarete i duvan traže na crnom tržištu. Smatramo da bi se crno tržište smanjilo kada bi se akcize smanjile, a što bi dovelo i do većih prihoda. Imamo uspješan primer Crne Gore – navodi Grabovac.
Grabovac, takođe, naglašava potrebu usmjeravanja novca od akciza na duvan i duvanske proizvode u zdravstveni sistem.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH za Srpskainfo kažu da u BiH niko nema precizne analize na osnovu tačnih podataka koliko je crno tržište bilo i koliko je ono sada.
– Činjenica je da 2009. godine, kada je BiH ušla u proces usklađivanja oporezivanja akcizom duvana i cigareta sa legislativom EU, bio puno veći broj izdatih akciznih markica UIO, da je taj broj iz godine u godinu opadao, što je svakako uticalo na rast crnog tržišta. Međutim, Upravni odbor UIO nije povećavao akcizno opterećenje cigareta već tri godine i to je dovelo da postepene stabilizacije situacije – naode u UIO BiH.
Neke države su čak, kako podsjećaju, išle i u pravcu smanjenja akciza na duvan, poput Crne Gore, što je dalo dobre rezultate i smanjilo crno tržište. Kod nas je u 2021. godini porastao broj izdatih akciznih markica za cigarete i duvan, i taj rast je nastavljen u ovoj godini.
– To je vrlo dobro i govori da BiH polako ide u pravcu suzbijanja nelegalne prodaje cigareta i duvana – smatraju u UIO BiH.
Tokom prošle godine prvi put je zabilježen porast broja izdatih akciznih markica, i to prvi put čak od 2009. godine, od kada se počela usklađivati akcizna politika u BiH sa legislativom EU.
– Dodatno ohrabruje podatak da i u ovoj 2022. godini bilježimo rast broja izdatih akciznih markica za obilježavanje cigareta i duvana, i to za oko 30 odsto – poručuju iz UIO BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu