Kao ni mnoga pitanja u BiH tako ni dolazak Rusa da pomognu u borbi protiv širenja korona virusa nije mogao proći bez politizacije i međusobnog obračuna političara na relaciji Sarajevo Banjaluka – Mostar.
Rusi, koji su prethodno obavljali dezinfekciju bolnica i ustanova po Republici Srpskoj, pokušali su to da učine i u Mostaru, ali su zaustavljeni na granici.
Dio bošnjačkih političara, uključujući i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, objašnjenje su našli u tome da Rusi nisu ispoštovali potrebne procedure za ulazak u BiH, kao i da nije bilo riječi o humanitarnom već vojnom konvoju Oružanih snaga Rusije.
Ima i onih koji su dolazak Rusa protumačili kao pokušaj nametanja „ruskog uticaja u BiH te pokušaj zaustavljanja BiH na putu ka EU i NATO integracijama“, dok su s druge strane srpski i hrvatski političari u BiH novonastalu situaciju protumačili kao „rusofobiju bošnjačkih političara“.
I dok jedni opravdanje vide u tome da strana vojska ne treba da tek tako ulazi u BiH, drugi podsjećaju da je ona prisutna u ovoj državi već decenijama, prvo u vidu SFOR-a, a danas EUFOR-a.
Zašto se humanitarna pomoć Rusije pretvorila u političko pitanje?
Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski ističe da se humanitarna pomoć iz Rusije, pa i Kine, ne samo u BiH, već i nekim drugim evropskim zemljama doživljava kao pokušaj političkog uticaja tih zemalja.
– U BiH je to nastavak politike u kojoj se različite političke snage usko vezuju uz druge strane zemlje i velike sile. Naravno da je nelegitimno koristiti humanitarnu pomoć u političke svrhe. Međutim, za to treba imati dokaze. Ne može se tvrditi da je svaka humanitarna pomoć u isto vrijeme i neko sredstvo za širenja političke moći – ističe Sitarski.
Dodaje da se u Bosni i Hercegovini svaka pomoć, bilo da je iz Kine, Rusije, Turske, Amerike ili Evrope, tumači na različite načine, u zavisnosti od toga ko je tumači.
– Ukoliko bi se jasno utvrdilo da neko zaista šalje pomoć kako bi politički uslovljavao određenu zemlju, onda treba reagovati, a ne ovako, odbijati pruženu ruku jer smatraš da je nešto sumnjivo – kaže Sitarski.
On ističe da nema ništa čudno u tome da oružane snage neke zemlje u vanrednim situacijama uđu u drugu državu zbog humanitarne pomoći. Podsjetio je da se isto dešavalo i tokom poplava 2014. godine.
– Pa, ako su 2014. godine mogli borbeni čamci sa hrvatskim specijalcima da uđu u potopljeni Obrenovac u Srbiji kako bi spasavali građane, a da niko oko toga nije napravio dramu niti je to pitanje ispolitizovao, ne vidim zašto se pravi problem oko dolaska Rusa u Mostar. Ne vidim zašto bi nečija pomoć nekome smetala i zašto bi država zbog toga bila ugrožena – zaključuje Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu