U različitim fazama procedure nalaze se izmjene Zakona o lijekovima, Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, Zakona o RTV sistemu, Zakona o zastavi, Zakona o akcizama, Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, Zakona o OBA, Zakona o krivičnom postupku, Zakona o deminiranju, Zakona o upravnim sporovima… Tu su i Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama, Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa i brojni drugi poput izmjena Izbornog zakona BiH. Mada će biti održana još jedna sjednica, male su šanse za bilo kakav veliki napredak u predizborno vrijeme.
U 2017. godini, u PS BiH usvojeno je svega 11 zakona, što je najlošiji rezultat u posljednjih 11 godina, a isti trend nastavljen je u prvom kvartalu 2018, kada su parlamentarci usvojili svega tri zakona. Pitanja su da li će nova vlast imati sluha na nasljeđene prijedloge zakona i ko je kriv za ovoliki zastoj u radu Parlamentarne skupštine BiH?
Krivica je na onima koji su koristili sve moguće poslovničke mehanizme da bi opstruisali rad. Zbog toga su neke sjednice trajale po mjesec i po dana. Zakoni ostaju u normalnoj proceduri. Šta će biti s njima zaista je nezahvalno prognozirati – kaže za Srpskainfo šefica Kluba poslanika SDS u PS BiH Aleksandra Pandurević.
Poslanik HDZ BiH Predrag Kožul smatra da je za kašnjenje u izmjenama Zakona o krivičnom postupku kriv isključivo predsjedavajući Savjeta ministara, koji je izbjegavao da taj zakon stavi u redovnu proceduru. Riječ je o zakonu čiju izmjenu je naredio Ustavni sud BiH.
– Ipak, mislim da postoji šansa da usvajanje tog zakona uz kompromis završimo čak i u ovom sazivu – optimističan je Kožul.
Ostale zakone u proceduri, poput onoga koga je preložio SDS o ukidanju obaveznog plaćanja RTV takse, Kožul naziva populističkim i smatra da nemaju šta da traže u ovom sazivu parlamenta.
Konsultant Centara civilnih inicijativa Ivica Ćavar kaže da je moguće da će ovaj saziv PS BiH imati najlošije rezultate od Dejtona. On upozorava da ni u idućem sazivu ne treba očekivati iskorak ako ne bude stabilnije koalicije na nivou BiH, koja će biti utemeljena na programskim principima.
– Lideri ključnih političkih stranaka imaju sasvim različitu viziju budućnosti BiH, što je jedna od ključnih prepreka ubrzanim reformama. Iako je 2018. izborna godina, kada bi se parlamentarci trebali nametnuti građanima i sve učiniti da se konačno uradi ono što je propušteno proteklih godina, naše analize nažalost pokazuju da nema ništa od toga, jer je na nivou BiH predizborna kampanja počela prije skoro godinu dana. Politički sukobi unutar stranaka „vladajuće većine“ loše su se odrazili na rezultate rada institucija – kaže Ćavar za Srpskainfo.
Zarade 250.000 KM
Prema riječima Ćavara, praksa je pokazala da se političari lako i brzo dogovore kada je ugrožen njihov interes, koji ih može udaljiti od vlasti.
– To i ne čudi ako znamo da to znači i finansijsku nezavisnost i stabilnost, računajući da parlamentarci BiH za jedan mandat zarade cirka 250.000 KM. Neki i više. Znamo da ima parlamentaraca koji su više mandata u PS BiH, pa je lako izračunati koliku materijalnu dobit su ti ljudi ostvarili iz budžeta BiH – kaže Ćavar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu