Ovo su samo neki od značajnih problema koji su spomenuti tokom online panel diskusije. Panel na temu odnosa nauke, politike i demokratije, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, naučno-istraživačkog rada i visokog obrazovanja u BiH, organizovalo je Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”, a sudjelovali su uticajni bosanskohercegovački stručnjaci i stručnjakinje, predstavnici i predstavnice medija, nevladinog sektora, te univerzitetski profesori i profesorke iz različitih oblasti.
Jelena Kalinić, naučna novinarka i potpredsjednica Društva je pozdravljujući učesnike i učesnice rekla da je cilj cijelog projekta objasniti vezu nauke, politike i demokratije.
– Zašto je naučna pismenost i razvoj nauke važan za jedno demokratsko-liberalno društvo? Zašto nizak nivo naučne pismenosti kod građana vodi u vrlo problematična politička stanja? Politiku uvijek shvaćamo negativno, kroz decenije, a politika može imati pozitivan utjecaj na naučnu zajednicu, jer prije svega ne smijemo zaboraviti da je politika ta koja finansira naučna istraživanja – naglasila je u uvodu.
Humanističke nauke su uvijek bile i moraju ostati korektiv aplikativnim i bazičnim naukama.
– Nauka je na marginama bosanskohercegovačke svakodnevice, pokazuju podaci o ulaganju u nauku, često pod izgovorom potrebe za investiranjem u nova radna mjesta i ekonomiju. A da li možemo pričati o ekonomski prosperitetnom društvu bez nauke – pitao je na početku moderator panela, Mladen Obrenović, doktor komunikoloških nauka i profesionalni novinar.
Naveo je i podatke da se prije 20 godina u Bosni i Hercegovini za naučno-istraživački rad izdvajalo 0,27 posto BDP-a, u predpandemijskoj 2019. godini 0,19 posto.
Podatke je u svom izlaganju dodatno potkrijepila prof. dr. Lamija Tanović, navodeći da su rekorderi u svijetu Izrael i Sjeverna Koreja sa 4 posto BDP-a koje izdvajaju za naučno-istraživački rad, države EU prosjeku izdvajaju 2,3 posto BDP-a, dok naši susjedi u Hrvatskoj izdvajaju 0,86 posto.
– Ako je glavni pravac spoljne politike BiH, a to čujemo dnevno hiljadu puta, uključenje u EU, onda je zaista krajnje vrijeme da se u BiH hitno preusmjeri više pažnje na organizovanje naučnog sektora. U istraživanja, tehnologije novih razvoja, i da se fondovi značajno povećavaju i omogući podizanje naučnog podmlatka – rekla je profesorka Tanović u svom uvodnom izlaganju.
– Ljudi od znanja i ljudi od zvanja nisu nužno povezani. Ljudi od znanja se vrlo često ne pitaju u oblastima za koje posjeduju ta relevantna znanja, i to je jedan od prvih problema pri donošenju odluka. Kod nas se često odluke, uključujući odluke koje se tiču nauke i obrazovanja, donose bez potrebnih uvida u znanje, da bi odluka bila na osnovu informacija relevantnih za oblast u kojima se odluka donosi. Kod ljudi od zvanja možda imamo i ozbiljniji problem jer smo promjenama kroz koje smo prošli od rata pa do sada između ostalog došli do strašnog devalviranja zvanja iza kojeg bi trebalo da stoji znanje – mapirala je jedan od ključnih problema bh. društva prof. dr Amira Sadiković, profesorka na odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
– Mi nikada nismo imali veći pristup znanju, ali jednako tako i pristup neznanju. Ako nemate elemente kritičkog mišljenja, kritičkog promišljanja, da znate u temelju razlikovati znanje od neznanja dođete u situaciju u kojoj se demokratija proglašava da je moje neznanje jednako važno kao nečije znanje, a nije – istakao je prof. dr Dino Abazović, profesor na odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
A.E.
Panel je organizovan u okviru aktivnosti projekta ”Nauka, politika i demokratija”/Političnost nauke, naučnost demokratije” koji Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet” provodi u saradnji sa Fondom otvoreno društvo (FOD) i European Endowment for Democracy. Ova konkretna projektna aktivnost je finansirana iz budžeta po osnovu Ugovora sa FOD.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu