Iako su dostupni učinkovitiji rasporedi tastature, kao što su Dvorak ili Colemak, QWERTY ostaje standard. Postavlja se pitanje, zašto imamo QWERTY raspored tastature?
Priča o QWERTY rasporedu započela je u maloj radionici u Milvakiju 1866. godine. Tamo je izdavač Kristofer Latam Šols počeo raditi na izumu za koji se nadao da će ga obogatiti, mašini za automatsko numerisanje stranica knjiga.
Šolsu se pridružio prijatelj pronalazač Karlos Gliden. U julu 1867. godine pročitao je kratki opis “mašine za pisanje” u Scientific Americanu.
To ih je inspirisalo da promijene smjer i stvore “mašinu pomoću koje čovjek može ispisati svoje misli dvostruko brže nego što ih može napisati.”
Godinu dana kasnije imali su tri patenta. Ipak teško je prepoznati njihovu kreaciju kao pisaću mašinu.
Više je ličila na klavir, sa tipkama od slonovače i ebanovine, po jednom za svako slovo.
Mašina je bila sklona zaglavljivanju ali Šols ga je koristio za pisanje potencijalnim investitorima. Jedan od njih, Džejms Densmor, odmah je otkupio četvrtinu patenata, na neviđeno.
Ali kada je stigao u Milvaki kako bi bacio oko na svoju investiciju, bio je daleko manje nego impresioniran, izjavivši da je “beskorisna”. Uprkos tome, Densmore je vjerovao u opštu ideju i podsticao Šolsa da nastavi.
Iz vedra neba QWERTY
Shols je podnio još jedan patent 1872. koji pokazuje da je klavirska tastatura odbačena u korist redova kružnih tipki, ali nije precizirao koje je slovo gdje.
Tada se, gotovo iz vedra neba, pojavio QWERTY. U augustu 1872. Scientific American objavio je članak o “Sholes Type Writeru”, ilustriran gravurom mašine koja prikazuje tastaturu sa četiri reda s drugim redom koji počinje QWERTY.
Densmor je demonstrirao pisaću mašinu inžinjerima u E. Remington & Sons, proizvođaču oružja sa sjedištem u Njujorku koji se prebacio u prozivodnju kućnih aparata.
Remington je potpisao ugovor za proizvodnju mašine i proizveo prototip s drugom malo drugačijom tastaturom: QWERTUIOPY.
Šols je očito bio nezadovoljan i zahtijevao je da se Y ponovo postavi između T i U.
Remington se složio i po prvi put se QWERTY pojavio zajedno. Remington je 1874. godine izbacio svoju pisaću mašinu broj 1 na tržište i ubrzo je postala prvi komercijalno uspješna pisaća mašina svijetu.
Do 1890. godine bilo je više od 100 000 QWERTY mašina u upotrebi u SAD-u.
Jedno objašnjenje koje se često ponavlja jest da je osmišljen kako bi “usporio daktilografa” kako bi spriječio ometanje mehanizma, što je greška koja je pratila ranije dizajne.
To je navodno rješeno držanjem uobičajenih parova slova razdvojenima.
Ali to ne može biti istina. E i R, drugi najčešći par slova u engleskom jeziku, nalaze se jedno do drugog. T i H, najčešći od svih, su takođe blizu.
Statistička analiza iz 1949. godine otkrila je da QWERTY tipkovnica zapravo ima više bliskih parova nego tastatura koja je nasumično raspoređena.
Vjerovatno nikad nećemo saznati prave razloge. Stoljeće nakon što je Šols finalizirao tipkovnicu, istoričar Jan Nojes sa Univerziteta Loughborough objavio je podužu analizu u kojoj je zaključio da nema očitog razloga za postavljanje slova u QWERTY raspored.
Najgori mogući dizajn?
U 1930-ima, kako su pisaće mašine i kucanje postajale sve češće, istraživači su počeli ispitivati njegovu korisnost.
Jedan žestoki kritičar, psiholog Avgust Dvorak, dao je timu inženjera testirati 250 varijanti tipkovnice i zaključio da je QWERTY dizajn jedan od najgorih mogućih aranžmana.
Imao je skrivene motive. Godine 1936. Dvorak je patentirao alternativu, Dvorak pojednostavljenu tastaturu.
Tvrdio je da je lakši za savladavanje, brži za korištenje i manje opterećuje ruke. Ali nije zaživio. Zapravo, otkad je postala de fakto standard, QWERTY tastatura je ispratila desetine ako ne i stotine navodno superiornih konkurenata.
Sistem je bez problema prešao sa mehaničkih pisaćih mašina na kompjutere, a sada i na zaslone osjetljive na dodir, te je sveprisutan svagdje gdje je latinica standardna.
Ipak, uprkos turobnoj reputaciji, nije sve tako loše, studija iz 1975. godine otkrila je da iskusan daktilograf može postići više od 90 posto teoretske maksimalne brzine.
Pravi razlog za opstanak QWERTY sistema je ogroman trošak dizajniranja, testiranja i proizvodnje alternative a i zatim prekvalifikacije milijardi ljudi da je koriste.
Sve dok je potrebno ručno upisivane slova u bilo kakav uređaj, QWERTY će ostati suvereni standard, prenosi Kliks.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu