Kultura

Prva Brankova umjetnička kolonija: U septembru slikari i pisci stižu u Hašane

Vršilac dužnosti direktora Javne ustanove (JU) "Bašta sljezove boje" Hašani Blaženka Kenjalo rekla je da će u rodnom mjestu književnika Branka Ćopića ove godine biti održana prva Brankova umjetnička kolonija.

spomenik Branku Ćopiću u Hašanima
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RINGIER

Prema njenim riječima, u sastavu javne ustanove, osnovane nedavno odlukom Skupštine Krupa na Uni, obnovljena je Brankova rodna kuća u čijem dvorištu je čitaonica na otvorenom.

– Planirano je da u sastav JU “Bašta sljezove boje” uđe i mlin djeda Triše, spomen-škola “Branko Ćopić”, te oko 70 dunuma zemlje u opštinskom vlasništvu – rekla je ona.

Prema njenim riječima, prioritetni posao je priključak vode u učionici na otvorenom, parking te markiranje puteva do prostora JU “Bašta sljezove boje”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Prva Brankova umjetnička kolonija biće održana 16. i 17. septembra, a okupiće likovne umjetnike i pisce – objasnila je ona.

Kenjalo je rekla da će ova ustanova sarađivati sa Fondacijom Branko Ćopić Banjaluka u vezi sa organizacijom manifestacije “Ćopićevim stazama djetinjstva” koja se održava na Miholjdan, krsnu slavu Ćopića.

– Osim toga, sarađivaćemo i sa Zavičajnim društvom “Branko Ćopić” Hašani. Mislim da Hašani samo šapuću o Ćopiću, a sa Grmeča treba da se ori o Branku – istakla je ona.

Pročitajte još

Rodna kuća Branka Ćopića obnovljena sredstvima Vlade Republike Srpske otvorena je 31. jula 2020. godine. Završetak projekta učionica na otvorenom, koji su zajednički finansirale vlade Srpske i Srbije ozvaničen je 23. septembra prošle godine.

Mlin djeda Triše dio je projekta “Bašta sljezove boje”, osmišljen 2015. godine, povodom 100 godina od rođenja Branka Ćopića obnovljen je sredstvima iz kabineta predsjednika Republike Srpske.

Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo, skočivši sa mosta na Savi u Beogradu.

Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine i Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.

Njegova antologijska zbirka pripovjedaka “Bašta sljezove boje” osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman “Ne tuguj, bronzana stražo”.

Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu