To je podatak iz istraživanja “Nove tehnologije glasanja u evropskim državama” koje je za potrebe parlamentaraca uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH.
Podsjećamo, u toku su pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, a jedan od zahtjeva, naročito opozicionih stranaka, jeste da u izborni proces budu uvedene nove tehnologije. Prije svega se misli na skenere glasačkih listića. Uvođenje novih tehnologija zagovara i CIK BiH.
Uvođenje nove elektronske opreme u izorni sistem je veoma širok pojam, i obuhvata savremenu opremu – od elektronskih uređaja za glasanje na biračkim mjestima, do glasanja putem interneta. Sudeći prema podacima iz istraživanja, većina zemalja u Evropi i svijetu je zadržala tradicionalni način glasanja, a neke su se pokajale zbog uvođenja novih tehnologija, te su se vratile korak unazad.
– Prema trenutno dostupnim informacijama, najveći broj država u Evropi je, posebno nakon izbora 2016. i 2017. u SAD, Francuskoj i Velikoj Britaniji i navoda o uplitanju drugih država u izbore, zadržao samo način glasanja „papir i olovka“. Izuzetak su Estonija, država koja je prva, još 2002. u svoje zakonodavstvo uvela opciju glasanja putem interneta, zatim Bugarska, u kojoj su na izborima 2019. i 2021. godine, pored tradicionalne metode glasanja na papirnim glasačkim listićima, birači mogli izabrati da glas daju na uređajima za glasanje, kao i Belgija, koja je specifična, jer se samo u nekim njenim dijelovima koriste nove tehnologije glasanja, odnosno uređaji za glasanje – navodi se u ovom istraživanju, objavljenom početkom juna.
Kao poseban primjer upotrebe skenera navodi se primjer Norveške. U ovoj državi su u upotrebi skeneri za brojanje glasova na biračkim mjestima, ali svi glasovi moraju biti prebrojani dva puta kako bi bili validni, a od 2017. godine najmanje jednom moraju biti prebrojani ručno.
Kako glasanje izgleda u Belgiji?
U toj državi se koriste tzv. “tač skrin” uređaji za glasanje na biračkim mjestima u Flamanskoj regiji, Regiji glavnoga grada Brisela i u opštinama u kojima se govori njemački jezik. Međutim, nove tehnologije glasanja, kao i ranije, nisu u upotrebi u Valonskoj regiji.
U skladu s ranijom preporukom OEBS/ODHIR, svi uređaji imaju Voter Verified Paper Audit Trail (VVPAT), odnosno štampani ispis koji pismeno potvrđuje odabir birača s bar-kodom. Birač može skenirati bar-kod i provjeriti da li je glasački uređaj pravilno evidentirao njegov glas prije nego što ga odštampanog ubaci u elektronsku glasačku kutiju koja skenira bar-kod i broji glasove.
Bugarska: Kome ide memorijski stik?
Kada se pomene Bugarska u kontekstu izbora, kod nas prvo odzvanja pojam „bugarski voz“ kao vid izborne prevare. Međutim, ta članica EU jedna je od zemalja u kojoj se najdalje odmaklo u korištenju savremenih tehnolohija prilikom glasanja.
Izborni zakonik Bugarske propisuje da birač može odabrati da li će svoj glas na izborima dati putem „tač-skrin“ uređaja ili će glasati putem papirnog glasačkog listića. Glasački uređaji se ne postavljaju na biračka mjesta koja imaju manje od 300 birača, mjesta za mobilno glasanje, na biračkim mjestima u medicinskim ustanovama, domovima za starije osobe, na biračkim mjestima na brodovima pod bugarskom zastavom i na biračkim mjestima van države.
-Memorijski stik svakog uređaja dostavlja se državnoj kompaniji „Information Services“, koja ima osoblje u svakoj izbornoj komisiji, radi obrade rezultata, a zatim se vraća izbornoj administraciji. Nadzor nad provođenjem elektronskog glasanja je odgovornost Centralne izborne komisije, kao i Državne agencije za elektronsku upravu, Instituta za standardizaciju i Instituta za metrologiju, koji su odgovorni za certifikaciju i provjeru glasačkih uređaja. CIK je provela tendersku proceduru za nabavku oko 9.600 glasačkih uređaja i opsežnu prateću podršku. Za dobavljača odabrana je privatna firma, koja će biti odgovorna i za servisiranje uređaja i obuku izbornih zvaničnika o načinu njihovog korištenja. Troškovi za nabavku uređaja za glasanje su procijenjeni na 18,4 miliona evra – navodi se u ovom istraživanju.
Estonija: Ušteda 11.000 radnih dana
Estonija je jedina država koja svim svojim glasačima od 2005. nudi opciju glasanja putem interneta. Ovaj oblik glasanja se naziva „i-glasanje“ kako bi se razlikovao od šireg pojma elektronskog odnosno „e-glasanja“. Glasači u Estoniji i dalje imaju mogućnost tradicionalnog načina glasanja putem glasačkih listića u svojoj izbornoj jedinici. Međutim, s obzirom na visok nivo povjerenja u institucije i informacijsku sigurnost Estonije, broj građana koji se odlučuju da glasaju putem interneta raste iz godine u godinu.
To proističe i iz široko rasprostranjene upotrebe digitalnog identiteta za elektronsko bankarstvo i digitalne ugovore. Takođe, Estonija je možda i jedina država u svijetu u kojoj je 99 odsto javnih usluga dostupno stalno onlajn, izuzev „e-usluga“ za vjenčanja, razvode i promet nekretnina. Uvođenje internetskog glasanja nije uticalo na izlaznost birača u zemlji, ali je uticalo na izlaznost birača koji glasaju iz inostranstva.
Prema podacima estonske Vlade, primjenom „i-glasanja“ kumulativna ušteda vremena na posljednjim izborima je čak 11.000 radnih dana!
Brazil – sličnost sa BiH
Izvan Evrope, navodi se primjer Brazila, države koja je prva u svijetu u potpunosti provela izbore, 2000. godine, elektronskim putem. Od samog uvođenja elektronskog glasanja, 1996. godine, Brazil neprestano radi na njegovom unapređenju, posebno u smislu bezbjednosti, kako bi postigao pouzdan elektronski sistem glasanja. Međutim, međunarodne organizacije koje prate izbore ipak pozivaju Brazil, između ostalog, i na veću transparentnost, sigurnosti nadzor izbornog procesa od strane organizacija civilnog društva.
Cilj uvođenja elektronskog glasanja u Brazilu je identičan onom u BiH – smanjenje prevara u procesu prebrojavanja listića. Naime, zbog velikog broja glasača i kandidata prebrojavanje glasova je trajalo i po nekoliko sedmica, pa su šanse za manipulaciju brojanjem glasova bile velike, bez obzira na prisutnost izbornih posmatrača i predstavnika političkih stranaka.
Kako glasanje izgleda u praksi? Elektronski uređaj za glasanje je specijalni mikroračunar, malih dimenzija, lagan, energetski nezavisan (koristi bateriju u slučaju nestanka električne energije), jednostavan za čuvanje i transport. Uređaj ima dva terminala – jedan kod člana biračkog odbora, drugi je terminal glasača. Na terminalu člana biračkog odbora glasač se identifikuje otiskom prsta, a na tastaturi ovog terminala član biračkog odbora upisuje broj registracije glasača. Ako glasač pripada toj izbornoj jedinici i ako može glasati, na ekranu se pojavi ime glasača te mu se dopušta glasanje. Time se sprečava mogućnost da glasač glasa u nečije drugo ime.
Terminal glasača numerički evidentira samo da je glasač glasao, ali ne i informaciju za koga je glasao. Zahvaljujući unutrašnjem miješanju i drugim bezbjednosnim mehanizmima, ne postoji mogućnost provjere za koga je glasač dao svoj glas, što je u skladu sa Ustavom, koji garantuje tajnost glasanja.
Terminal glasača, takođe, ima numeričku tastaturu i ekran na kojem su snimljene poruke koje vode glasača kroz proces glasanja. Početni troškovi ovakvog sistema bili su milijadu američkih dolara, plus 500 miliona dolara za svake izbore, za 100 miliona glasača. Međutim, sada su troškovi glasanja smanjeni na tri dolara po glasaču.
SAD: Internet nije bezbjedan
Sjedinjene Američke Dražave poznate su odavno po korištenju naprednih tehnologija u izbornom procesu, ali nakon optužbi o „ruskom miješanju“ u izbore, mnoge stvari su se promijenile.
-Tokom pandemije kovid 19, u SAD je ponovo razmatrana opcija glasanja putem interneta za predsjedničke izbore 2020. godine. Međutim, stručnjaci Američkog udruženja za unapređenje nauke, Centar za naučne dokaze o javnim pitanjima, uputili su pismo guvernerima, državnim sekretarima i državnim izbornim direktorima u kojem su iskazali ozbiljnu zabrinutost zbog sigurnosti glasanja putem interneta ili mobilnih aplikacija. Po njihovom mišljenju, dvije decenije naučnih i tehničkih analiza pokazuju da bezbjedni sistemi glasanja putem interneta u SAD nisu mogući ni sada, niti će biti u doglednoj budućnosti. Smatraju da je prilikom glasanja putem interneta i dalje moguća manipulacija glasovima koja bi mogla biti neotkrivena, a umjesto glasanja putem interneta preporučuju razmatranje mogućnosti većeg pristupa glasanju putem pošte i prijevremenom glasanju – navodi se u istraživanju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu