Pacijenti sa hroničnim respiratornim oboljenjima se javljaju sve više, a rješenje problema nema ni na vidiku.
Doktorica pulmologije Snežana Kutlešić – Stević za Srpskainfo priča da je ona problem zagađenosti vazduha najviše osjetila kod pacijenata koji imaju problema sa hroničnim bronhitisom, hroničnom opstruktivnom bolesti pluća i astmom.
– Ovih dana više imamo respiratornih infekcija i pacijenata koji navode gušenje, kratak dah i pojačan kašalj – ističe ona.
Doktorica je dala savjete kako da se zaštitimo od zagađenosti vazduha i na koji način je to najefikasnije raditi.
– Što više boraviti u prirodi i izbjegavati šetnje u ranim jutarnjim časovima i u večernjim. Sada idu i praznici i neradnih dana, da se pacijenti poslije 20 časova upute na obližnje Banj brdo ili neko mjesto u prirodu i da što više provodi na vazduhu, a što manje u Gradu – ističe Kutlešić – Stević.
Ona kaže da bilo koja maska u ovom trenutku pomaže kada je u pitanju zagađenost vazduha.
– Bilo koja maska da se upotrebi, mislim da imaju isti efekat. Ljudi da se ne bi izlagali nekom dodatnom trošku, bilo koja maska da je dostupna, mogu je uzeti. Preporuka je da se maska ne koristi kada su ljudi u prirodu, dok u zatvorenom je obavezna maska – rekla je Kutlešić – Stević.
Grad Banjaluka nije još objavila podatke za mjesec novembar i decembar o zagađenosti vazduha na području grada na Vrbasu. To nisu uradili jer je ugovor koji su imali sa Institutom za građevinarstvo “IG” istekao i nije produžen.
Prema saznanjima Srpskainfo, u toku je tender za firmu koja će raditi mjerenje za Grad Banjaluka koja ima u vlasništvu tri mjerna mjesta.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu upozorio je stanovnike Banjaluke o ovom problemu.
– Pošto nemamo institucija koji po službenoj dužnosti moraju da vas upozore da ne izlazite van kuće, moram ja. Od ovoga što vidite se umire. Polako, ali sigurno. Grad Banjaluka nije objavio podatke za mjesec novembar i sedmice u decembru, jer ono što ne znate ne utiče na vaše zdravlje. Sramota i zločin – rekao je Dakić.
Da bi se zadržao lažni osjećaj novogodišnjih praznika, Dakić kaže da nismo dobili informaciju da je preporučljivo da ostanete kući.
– Nemate upozorenje niti od jedne institucije. To su vam stručnjaci bez etike i morala. Ako vam je stalo do vas i vaše djece i vaših starih, naredne sedmice pišite Zavodu ili Zavodima i Gradskoj upravi – istakao je Dakić.
On za Srpskainfo kaže da se o ovom problemu niko nije bavio unazad 30 godina.
– Centar za životnu sredinu apeluje već više od deset godina da ljudi u Banjaluci moraju da imaju informacije o kvaliteti vazduha u realnom vremenu. Sada ulazimo u 2023. godinu, a mi nemamo niti jednu zvaničnu stanicu u funkciji koja očitava podatke, pa čak ni post festum, već da smo se trovali znamo za nekoliko dana – rekao je Dakić.
On smatra da je jedan od problema i gradnja prevelikog broja zgrada na području Banjaluke.
– Ono što sam saznao od njih jeste da sve utiče pa i svaki neboder neplanski izgrađen utiče na protok vazduha kroz urbanu zonu. Tako da pored individualnih ložišta kao primarnog zagađivača, tu nam je i toplana na drva, pa ponekad radi i ona na mazut, reonske kotlovnice, zgrade koje se griju na pelet, oko 70 hiljada motornih vozila i sve manje zelenih površina – istakao je Dakić.
Načelnik Odjeljenja za zaštitu životne sredine pri Republičkom hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Ranka Radić ističe da oni objavljuju dnevne izvještaje. Zagađenost, dodaje ona, zavisi od emisija.
– To je uzrok. Emituje se iz nekoliko izvora i nama je u Banjaluci jedan od najvećih problema definitivno individualna ložišta jer se loži sve i svašta, a trenutna situacija je potpomognuta i temperaturama koje su za ovo doba godine jako visoke. Ne bi bila tolika zagađenost bez obzira na loženje da nije trenutna meteorološka situacija takva da je ovih dana magla bila ujutru i popodne i naveče. Nema takođe vetra i sva zagađenost ostaje u vazduhu. Vidjeli ste kada je pala kiša, atmosfera je sve to isprala i odma je zagađenost manja – istakla je Radić.
Svaka zagađujuća materija je opasna, kaže ona, i zbog toga se mjeri, da se prati sve to.
– Suspendovane čestice nose na sebi različite druge zagađujuće materije. Ona je sastavljena od niza zagađujućih materija i onda kao čestica ostaje u organizmu, taloži se i zato je vrlo štetna i problem je i kod nas i regionu i Evropi i svijetu – rekla je Radić.
Evropa je uvela politike i mjere za smanjenje zagađenosti vazduha, a kod nas, Radićeva kaže da se radi na tim politikama, ali da se zagađenost vazduha ne može rješiti preko noći.
– On nastaje dugo i dugo će se rješavati. Niko ne može da očekuje da se preko noći završi. Tako da, ulaže se u obnovljive izvore, u energetsku efikasnost. To je proces koji će vječno trajati – rekla je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu