Berba duvana je počela, a osamdesetak kooperanata Akcionarskog društva „Duvan” zasadilo je ovom industrijskom biljkom 240 hektara. Budući da se duvan sadi na zemlji lošijeg kvaliteta na kojoj ratarske kulture ne uspjevaju dobro, neophodno je uložiti značajan novac u sušare i mehanizaciju.
Porodica Stevanović iz semberskog sela Donji Zagoni duvanom je zasadila blizu devet hektara. Ovom proizvodnjom bavi se više od tri decenije.
Prvi prinosi su za ovu godinu iznad očekivanja. Samo ne znamo kakva će klasa biti jer je mnogo kiše palo, a ima i bolesti. Vidjećemo kad prvi duvan izađe iz sušare – kaže Zlatko Stevanović.
On dodaje da je proizvodnja duvana zahtjevan posao, jer mnogo košta ulaganje u sušare, mehanizaciju, repromaterijal i gorivo.
– Sve se radi ručno pa je problem i radna snaga. Kada se uzme u obzir i da se cijena duvana nije dugo mijenjala i da su podsticaji mali u odnosu na zemlje okruženja, nema se mnogo računa. Ali opet je isplativije nego proizvoditi kukuruz, pšenicu ili povrće na našoj zemlji koja je treće ili četvrte klase – ističe Stevanović.
U Semberiji je nekada duvan sadilo stotinak porodica koje su godišnje proizvodile oko 850 tona ove industrijske biljke. Zbog niskih cijena, malih podsticaja i nelojalne konkurencije, iz godine u godinu manje je proizvođača, ali i površine pod duvanom.
Dragan Ristanović iz Donjih Zagona jedan je od onih koji uprkos teškoćama, ostaje vjeran ovoj proizvodnji.
– Domaćinstvo se bavi samo proizvodnjom duvana. Sadimo ga na 13 hektara. Krenuli smo sa jednom, a sada imamo sedam sušara. Oni koji rade manje površina duvanom, koji se bave i stočarstvom ili imaju kvalitetniju zemlju, mogu da se opredjele i za nešto drugo – kaže jedan od najvećih proizvođača duvana u Semberiji.
Akcionarsko društvo „Duvan” organizuje proizvodnju ove industrijske biljke. Kooperantima obezbjeđuju sadni materijal, hemijsku zaštitu i energente. Prvi prinosi su zadovoljavajući, pa se nadaju da će ove godine otkupiti planiranih 500 tona sušenog duvana.
Tehnolog Čedo Gotovčević ističe da je za ovu godinu specifično što dosta padavina utiče na veliki sadržaj vode u listu.
– Tako će biti dok ne otopli da se može uraditi zasjecanje duvana što će povećati težinu lista – kaže Gotovčević. Crno tržište, nelojalna konkurencija i niske premije samo su neki od problema sa kojima se suočavaju proizvođači i otkupljivači duvana, naglašava i direktor AD „Duvan” Svetozar Mihajlović. On kaže da se moraju primjeniti brojne mjere kako bi se ova proizvodnja zaštitila i unaprijedila.
– Crno tržište sprečićemo ako damo veće podsticaje proizvođačima. Napravimo pozitivnu kalkulaciju, da proizvođač ne razmišlja o crnom tržištu, nego o proizvodnji iz koje će on imati dobit. Na taj način imaće dobit i država. Sa druge strane, mi ćemo imati sigurniju proizvodnju, a to opet znači da ćemo biti konkurentniji na tržištu – naglašava Mihajlović.
Ista otkupna cijena
Prosečna otkupna cijena duvana ista je kao i prošle godine i sa podsticajima lokalne zajednice i resornog ministarstva iznosi 3,90 pfeninga po kilogramu. AD „Duvan” dodatno stimuliše proizvođače koji proizvedu 1.200 i više kilograma po hektaru, sa 30 feninga po kilogramu predatog duvana. Za duvan proizveden u Semberiji tržište je obezbjeđeno. Prodaje se u Bugarsku, Grčku i Makedoniju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu