Kultura

Podsjetnik na ne baš tako slavnu prošlost: Izloženi kipovi koje bi Njemačka najradije da zaboravi

U decembru 1991. gradonačelnik ponovno ujedinjenog Berlina odlučio je da je vrijeme da skine kip Lenjina s njegovog masivnog postolja.

Lenjinova glava kao skulptura
FOTO: GREGOR FISCHER/EPA

Dva desetljeća ranije, ogromna skulptura visoka 19 metara otkrivena je povodom obilježavanja stote godišnjice rođenja sovjetskog vladara. Bilo je to na Lenjinplacu, u srcu glavnog grada Njemačke Demokratske Republike.

Međutim, izvođači ga nisu mogli nikako maknuti: beton se pokazao pretvrdim pa su ga morali razbiti u 129 dijelova. Od golemog kipa sačuvana je jedino Lenjinova četiri tone teška glava, koja je bila bačena u jamu, a danas je jedna od najvećih atrakcija stalne izložbe koja je postavljena u nekadašnjem arsenalu tvrđave Špandau na periferiji Berlina.

Pod nazivom “Otkriven: Berlin i njegovi spomenici” izložba donosi gotovo stotinu javnih spomenika koji su se nekad nalazili u tom gradu, ali su ih usljed političkih previranja u 20. vijeku nove vlasti s javnih prostora uklonile smatrajući ih problematičnim podsjetnicima na ne baš slavnu prošlost. Ukratko, kipove koje više niko ne želi.

– Muzej nudi priliku da se suočite s velikim simbolima Njemačkog carstva, Vajmarske Republike, nacionalsocijalizma i DDR, koji su trebali biti pokopani i zaboravljeni, a sada imaju novu funkciju kao svjedočanstva njemačke istorije. Umjesto da izazivaju poštovanje, oni istorijske događaje čine opipljivima u pravom smislu te riječi. Jer, iako obično nije dopušteno u muzeju: ovdje je dodirivanje u većini slučajeva dopušteno – stoji na stranicama muzeja koji poziva djecu da se slobodno penju po Lenjinu.

Pročitajte još

Jedna izraealska balerina je plesala na jednom od eksponata iz razdoblja nacizma, njemački industrijal metal bend “Rammstein” ovdje je snimio spot.

Neki su kipovi izgubili glave, drugima nedostaju detalji lica. Tragovi njihove demontaže – lomovi, rupe od metaka – vidljivi su golim okom, piše Jutarnji.

Postavku prati i karta koja pokazuje gdje su se spomenici izvorno nalazili. Mnogi su bili izloženi oko centralnog berlinskog parka, Tirgartena: među njima, kipovi Fridriha Vilhelma III i njegove žene, kraljice Luise, koja je jedina žena na izložbi, odlikovanih generala ili mislilaca poput Imanuela Kanta i prirodnjaka Aleksandera fon Humboldta.

Izložena je i čuvena statua atlete koji je u susret Olimpijskim igrama 1936. izradio omiljeni nacistički kipar Arno Breker, a predstavljao je oličenje arijevske ljepote. Nakon rata, Britanci su ga držali u vrtu svoje kasarne i tek godinama kasnije, kada je kip morao biti premješten zbog radova na putu, shvaćen je njegov značaj. Posveta Hitleru masnim slovima je u međuvremenu prekrivena.

Izložba je otvorena još prije osam godina, ali navodno vrlo malo Berlinaca zna za nju.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu