U zavisnosti od presude, slučaj bi se mogao pokazati istorijskim.
Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, opšte poznata kao Konvencija o genocidu, jedan je od mnogih dijelova međunarodnog prava nastalih kao odgovor na najgori genocid 20. vijeka. Pod okriljem novoformiranih Ujedinjenih nacija, konvencija iz 1948. ima cilj da ispuni zdušno ponavljano geslo „nikad više“, nastalo nakon njemačkog sistematskog ubijanja šest miliona evropskih Jevreja i miliona pripadnika drugih naroda u holokaustu.
Postavljanjem ovog pravnog okvira, konvencija se nada da će spriječiti moguće genocid. Ipak, u decenijama koje su uslijedile širom svijeta se dogodio niz ratnih zločina velikih razmjera. Njemačka i Izrael su sa više od 150 zemalja potpisnice konvencije. Mala centralnoamerička država Nikaragva je na taj dokument takođe stavila svoj potpis.
Svaki potpisnik ima pravnu odgovornost da poštuje odredbe konvencije i zadržava pravo da formalno optuži drugog za njihovo kršenje.
To je uradila Nikaragva. Ona je 1. marta pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), u holandskom gradu Hagu, protiv Njemačke.
U podnesku se navodi da Njemačka, zbog svoje stalne podrške Izraelu, uključujući isporuku oružja, „nije uspjela da ispuni svoju obavezu da spriječi genocid počinjen nad palestinskim narodom“ i da je na taj način „doprinijela izvršenju genocida kojim se krši konvencija“ i drugi elementi međunarodnog prava.
U postupku se traži da sud primjeni „privremene mjere“ protiv Njemačke, koje bi mogle da zahtijevaju suspenziju njene podrške Izraelu, „posebno njene vojne pomoći uključujući vojnu opremu, u mjeri u kojoj se ova pomoć može koristiti u kršenje Konvencije o genocidu“.
Njemačka je otvoreno stala na stranu Izraela u odbacivanju optužbi.
– Mi poštujemo Međunarodni sud pravde i naravno da ćemo učestvovati u postupku i braniti se – rekao je Kristijan Vagner portparol njemačkog ministarstva spoljnih poslova, nakon što je Nikaragva podnijela zahtjev.
– Ali hajde da jasno stavimo do znanja da naravno odbacujemo ovu optužbu koju je protiv nas iznijela Nikaragva.
Međunarodni sud pravde nema načina da sprovede svoje odluke, ali može doprinijeti političkom i javnom pritisku na vladu. Kakve god bile opipljive posljedice, Njemačka se suočava sa suštinski teškom situacijom. Njen poslijeratni identitet je ukorijenjen u podržavanju univerzalnih principa međunarodnog prava koji je bio podstaknut uglavnom sopstvenim istorijskim zločinima. Njih Njemačka nastoji da ispravi konkretnom podrškom Izraelu, uprkos rastućem otuđenju jevrejske države od mnogih Jevreja širom svijeta, prenosi Dojče vele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu