Triješničke guske, vrsta italijanska bijela, nekoliko stotina jedinki, bile su inspiracija za diplomske, magistarske i doktorske radove, a korištene su i u igranim filmovima, piše Avaz.
Nema kupaca
Borisav Pantić kaže da je u protekloj godini dosta gusaka s ove farme prodato širom BiH, u Novi Travnik, Vitez, Busovaču, Bihać, Tuzlu, Gračanicu, Prijedor. Oni koji žele da uzgajaju guske, obično kupe četiri ženke i mužjaka.
Već nekoliko godina razmišljamo da drastično smanjimo jato, sa 500 do 600 gusaka da to svedemo na brojku od oko 200 jedinki. Plasman guščijeg mesa ide mnogo lošije nego što bismo mi to željeli. Nekad je guščije perje bilo na cijeni, jer su se njime punili jastuci, jorgani, jakne, ali danas niko i ne razmišlja o njegovom otkupu. Kilogram tog perja košta skoro 12 eura na svjetskom tržištu. Za očišćeno guščije meso mi tražimo deset KM po kilogramu, ali kupaca nema, jer je slaba kupovna moć stanovništva. U krajnjem slučaju, ostavit ćemo jato od nekih 200 gusaka i to će biti naš maksimum u ovoj proizvodnji – kaže Borisav Pantić te ističe da postoje brojne administrativne i carinske barijere u vezi s izvozom živine.
Kvalitet ishrane
Borisav kaže da jedno guščije jaje teži od 160 do 240 grama i da zamjenjuje četvero do petero kokošijih.
– Guska u proljeće snese od 20 do 60 jaja. Sve zavisi od kvaliteta ishrane. Jaja ubacujemo u inkubator i neophodno je da prođe 28 dana dok se iz njih ne izlegu mladi. Kad bi postojalo sigurno tržište za plasman guščijeg mesa, mi bismo mogli uzgajati i do hiljadu gusaka. Ovako, razmišljamo da to sve svedemo na minimum – kaže Pantić.
Kilogram džigerice 200 KM
Prilikom prošlogodišnje posjete ovoj farmi saznali smo da kilogram guščije džigerice košta skoro 200 KM te da je na cijeni i guščije salo, koje je traženo zbog liječenja respiratornih bolesti. Guske, kad se dobro hrane, mogu dostići težinu do šest, čak i do sedam kilograma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu