U pitanju je rad koji je snimljen u maju 2018. godine, a premijerno je prikazan u februaru 2019. godine u Muzeju savremene umjetnosti RS. „Zvuci rodnog kraja“ je pjesma čiji je aranžman napravljen kombinacijom tri verzije iste pjesme.
– U tom radu formirali smo bend sastavljen od ratnih veterana iz ranije zaraćenih vojski u BiH. Nakon toga smo studijski snimili pjesmu kod Pere Petrušića u Kakmužu na Ozrenu, a potom i spot na lokaciji kamenoloma u Kostajnici pored Doboja. Taj ambijent je jedan značajan element ovog rada, a video je snimio njemačko-australijski režiser Greg Bleki sa ekipom INTROVERT-film produkcijske kuće iz Berlina – rekao je nagrađeni Mladen Miljanović.
Kako on objašnjava, fokus ovog rada je bio objedinjenje različitih ili sukobljenih pozicija nacionalizma, da bi se zajedno na jednom mjestu u pjesmi uporedili i obesmislili.
– Te različite humoristično-uvredljive pozicije su nažalost naša svakodnevnica, posebno u vremenu pred izbore kada služe kao svojevrsni alat modelovanja ili vajanja naivne političke svijesti. Tako da je ideja bila, kako prostor umjetnosti ili kulture koristiti kao mjesto skupa tih nacionalnih besmislica koje su u ovom radu i doslovno opjevane – objašnjava Miljanović.
Žiri koji mu je uručio ovu nagradu činili su Miroslav Karić (MSUB-kustos), Milica Todorović (GSLU-Niš, kustos) i Dragana Božović kustos UG Nadežda Petrović, Čačak.
– Meni je lično ova nagrada značajna jer je prvo priznanje koje sam dobio u Srbiji za svoj rad. Ona je i jedna lijepa najava samostalne izložbe koju već pripremam, a koja će se desiti sljedeće godine u Muzeju savremene umjetnosti u Beogradu. Sa druge strane ova nagrada nosi ime Nadežde Petrović, jedne od najznačajnijih umjetnica ranog modernizma i slikarstva kod nas – rekao je nagrađeni autor.
Prema njegovim riječima, umjetnost i kultura su prostor u kojem svi možemo intervenisati, a koji niko ne posjeduje. U ovom slučaju umjetnost je iskorištena kao neutralno mjesto susreta aktera nedavnog konflikta.
– Danas se taj konflikt nažalost nastavio samo drugim sredstvima, a dužnost i moć umjetnika je ta da takve konflikte naše stvarnosti obesmišljava i dekonstruiše u umjetnosti. Mi smo društvo u kojem da bi bilo bolje, potrebno je da nam prethodno bude gore. Ja se nadam da je bar za ovu generaciju to „gore“ iza nas. Volter Benjamin u knjizi „Anđeo prošlosti“ kaže da – društvo upućeno na prošlost nema svijetlu budućnost – tako da je moje opredjeljenje nužnost upućenosti pogleda unaprijed – naglasio je.
Miljanović je profesor na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, te kroz svakodnevni rad sa studentima uviđa stavove i razmišljanja mladih ljudi na pomenute teme.
– Moram da priznam da je moje iskustvo najvećim dijelom da mladi u ovom društvu gledaju ispred vremena u kojem živimo. A dužnost nas u obrazovnom sistemu i samog sistema obrazovanja je da razvijamo taj potencijal pluralizma mogućnosti. Mladi, bar oni sa kojima kao studentima radim, su jedna nova generacija koja razmišlja inovativno – rekao je on.
Ono što uviđa kao značajno, je da njihove ideje i rad daleko prevazilaze lokalne okvire.
– Mi moramo njegovati njihov razvoj i obezbijediti uslove njihovog budućeg djelovanja na ovim prostorima. Ti uslovi su suština, a uslovi znače promjene. Promjene strukturnih parametara društva na koji način se valoruizuju izvrsnost, sloboda i inovativnost – naglasio je.
Ovom prilikom Mladen Miljanović predstavio je i svoj rad „Didaktički zid“, a ovo mu je peto predstavljanje u posljednjih godinu dana. Projekat se sastoji od monumentalne mermerne ploče na kojoj su gravirani crteži, knjižice i kutija sa vojnim knjigama. Rad je svojevrsno upustvo sakupljeno u vojnim knjigama, kako prevazići prirodne ili vještačke prepreke, pružiti prvu pomoć, orijentisati se u prirodi ili signalizirati da ste u opasnosti.
Rad se temelji na znanjima iz vojnog školovanja koje prethodi njegovom umjetničkom obrazovanju. Pored izlagačke namjene, jedan dio zida u vidu priručnika, namijenjen je ljudima u pokretu, planinarima, migrantima itd. Autor se kroz svoj rad posebno bavi temom migracija.
– Iz moje perspektive migracije su nužno zlo za moguće dobro. Da li je težnja ka tom mogućem dobrom na ličnom planu, porodičnom, političkom, to je drugo pitanje. Ali pretpostavka je da odluka za pomijeranja mjesta života na mjesta udaljena i hiljadama kilometara nije laka. Sa druge strane i naše društvo migrira, nažalost sa sve više mladih koji se odlučuju potražiti bolje uslove života negdje drugo. Nadam se da smo tu poruku već shvatili i da ćemo ne samo mlade i pametne očuvati, već i privući još takvih – dodaje on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu