Fokus našeg razgovora bio je usmjeren ka ključnim pitanjima koja se tiču široke teme upotrebe antibiotika, izazova antimikrobne rezistencije, nužnosti očuvanja crijevne mikroflore, prevenciji, te sveprisutnom interesu za postbiotike biološki aktivne supstance koje pokazuju obećavajući potencijal za unapređenje opšteg zdravstvenog stanja organizma.
U ovoj raznolikoj paleti tema, posebna pažnju nam je privuklo razumijevanja i primjena postbiotika, čime se istražuje put ka holističkom pristupu zdravlju, koji obuhvata sve nivoe organizma – od razumijevanja uloge crijevnog mikrobioma do opšteg zdravstvenog stanja pojedinca.
Kako biste objasnili važnost svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji i izazove koje ova pojava predstavlja za javno zdravlje?
Svjetska sedmica svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, koja se svake godine obilježava krajem novembra, ali koja je uvijek aktuelna tema, pruža odličnu priliku da istaknemo ozbiljnost problema rezistencije na antibiotike. Antibiotici su važni u liječenju bakterijskih infekcija, ali neracionalna upotreba istih, posebno u posljednjem desetljeću, uticala je na rastući problem antimikrobne rezistencije bakterija, što otežava efikasnost tretmana i povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Jedna od čestih zabluda je da antibiotici mogu izliječiti sve, uključujući i virusne infekcije. Važno je podsjetiti da su antibiotici efikasni samo protiv bakterijskih infekcija, te da je neophodno, prilikom korištenja istih, prepisane terapije ispoštovati do kraja, kako je preporučeno od strane ljekara. Ovim putem apelujem na važnost pravilne primjene antibiotika i doziranje terapije kako je preporučeno od strane stručnih lica. Samostalno uzimanje antibiotika ili prekidanje terapije “na pola” može da bude veoma opasno.
Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do tada koristili u liječenju infekcija koje takvi mikroorganizmi uzrokuju. Zbog razvoja AMR-a se često u liječenju moraju koristiti skupi, manje dostupni, nerijetko i ekonomski neodrživi lijekovi, a ponekad i ne postoji terapijsko rješenje zbog pojave bakterija rezistentnih na sve postojeće antibiotike.
Izazovi koje ova pojava predstavlja su veoma ozbiljni i smatram da su savladivi isključivo ovakvim djelovanjem – prevencijom, razgovorima, edukacijom, međusobnom podrškom.
Kako neracionalna primjena antibiotika utiče na crijevni mikrobiom i kakva je veza između opšteg zdravlja pojedinca i zdravlja crijevne mikroflore?
Neracionalna primjena antibiotika može imati ozbiljan uticaj na crijevni mikrobiom.
Antibiotici, pored korisnih, imaju nažalost i svoja neželjena dejstva. Oni nisu selektivni da bi razlikovali dobre od loših bakterija, pa uništavaju i probiotske bakterije koje su normalni stanovnici naših crijeva. Ovaj disbalans može dovesti do poremećaja crijevnog mikrobioma, što ima daljnje posljedice na zdravlje. Crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u probavi, apsorpciji hranljivih tvari, regulaciji imunološkog sistema, pa čak i proizvodnji neurotransmitera koji utiču na naše mentalno zdravlje.
Opšte zdravstveno stanje čovjeka duboko je povezano sa zdravljem crijevne mikroflore. Zdrav crijevni mikrobiom podržava efikasnu probavu, apsorpciju nutrijenata i proizvodnju tvari koje čuvaju integritet crijevnog zida. Osim toga, s obzirom na važnu ulogu crijeva u imunološkom sistemu, očuvanje zdrave mikroflore direktno utiče na sposobnost organizma da se odupre infekcijama i bolestima. Stoga, uspostavljanje ravnoteže crijevnog mikrobioma postaje ključna strategija u održavanju opšteg zdravlja pojedinca i temu o kojoj posebno i često treba govoriti.
Kako pojedinac može samostalno doprinijeti očuvanju crijevnog mikrobioma, posebno u kontekstu očuvanja ravnoteže nakon upotrebe antibiotika?
Tokom i nakon završetka terapije antibioticima, važno je aktivno raditi na obnavljanju zdrave crijevne mikroflore. Uz pridržavanje savjeta o pravilnoj ishrani, unosu vlakana i fermentisane hrane, početak suplementacije probioticima, prebioticima i najnovijom generacijom – postbioticima, može biti korak u pravom smjeru. Postbiotici, kao proizvodi metabolizma mikroorganizama, pružaju podršku crijevnom zdravlju i igraju ključnu ulogu u obnovi i očuvanju crijevne mikroflore. Osim toga, ovo je i korak prema prevenciji poremećaja mikrobioma i očuvanju opšteg zdravlja.
Možete li nam objasniti razliku između probiotika, prebiotika i postbiotika, i da li se ovi preparati mogu koristiti bez ljekarskog recepta, s tim da nam je poznata činjenica da se antibiotici mogu dobiti isključivo uz ljekarski recept?
U današnjem dobu, razumijevanje kompleksnosti crijevne mikroflore postaje ključno za očuvanje zdravlja i prevenciju brojnih bolesti. Ključni pojmovi koji igraju važnu ulogu u ovom kontekstu su probiotici, prebiotici i postbiotici, svaki sa svojim jedinstvenim karakteristikama i doprinosima očuvanju ravnoteže u crijevima.
Probiotici su definisani kao živi mikroorganizmi koji pružaju zdravstvene koristi domaćinu, postali su istraživana i popularna tema u oblasti zdravstva. Njihov doprinos očuvanju zdrave crijevne mikroflore ne samo da obuhvata jačanje imunološkog sistema, već i poboljšanje probave. Suprotno probioticima, prebiotici su sastojci hrane koji ne sadrže žive bakterije, već podstiču rast korisnih bakterija u crijevima. Ove specifične tvari pružaju hranu za probiotike i druge pozitivne mikroorganizme, podržavajući njihovu vitalnost.
Postbiotici, najnoviji igrač u ovom polju, predstavljaju metabolite mikroorganizama ili supstance dobijene iz njih koje pružaju zdravstvene koristi. Ovi proizvodi metabolizma, poput enzima, peptida i organskih kiselina, mogu imati različite bioaktivnosti kao što su antioksidativna, antibakterijska i protivupalna svojstva, koja mogu pružiti različite efekte na unapređenje zdravlja, promovisanje imunog sistema, balansiranje mikrobioma, poboljšanje funkcije gastrointestinalnog trakta, itd. Kao dodaci prehrani ovi proizvodi se preporučuju u svakodnevnoj upotrebi i mogu se koristiti bez ljekarskog recepta. Odnedavno je u apotekama, kako u nekim evropskim zemljama, tako i kod nas, dostupan prvi postbiotik pod nazivom Vitabiotik.
Vitabiotik je suplement namijenjen poboljšanju zdravlja crijeva sa postbioticima – termički obrađenim ćelijama probiotika i mješavinom vitamina D, B i C. Sadrži 100 milijardi ćelija bakterije Lactobacillus plantarum LP1. Zahvaljujući tome, Vitabiotik™ se znatno brže bori protiv patogenih bakterija i štetnih toksina.
Za kraj, a u kontekstu prethodnog razgovora, možete li istaći ključne korake koje svako od nas može preduzeti kako bismo unaprijedili i očuvali svoje zdravlje?
Edukacija je ključna, a ona je zadatak svih nas. Građani treba da budu informisani o pravilnom korišćenju antibiotika, važnosti zdrave crijevne mikroflore, zdravijem načinu života, korištenju dodataka ishrani, te prednostima postbiotika. Očuvanje zdravlja zahtijeva holistički pristup, koji obuhvata uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i promovisanje emocionalne dobrobiti. Važno je razumjeti da je prevencija uvijek bolja od liječenja, a očuvanje zdravlja crijevnog mikrobioma ključno za opšti imunološki odgovor organizma.
Racionalna upotreba antibiotika, kao i integracija tradicionalnih dodataka prehrani, te inovativnih proizvoda poput postbiotika u svakodnevnu rutinu, predstavljaju odgovornost svakog pojedinca prema vlastitom zdravlju i dugoročnom blagostanju.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu