Međutim, u posljednje vrijeme su, kako potvrđuju u marketima, sve učestalije krađe i suhomesnatih proizvoda i sireva, što je ranije bilo rijetkost.
U malim trgovačkim radnjama čest gost su i kleptomani, odnosno ljudi iz komšiluka, kojima je, u principu, svejedno šta će ukrasti, samo je bitno da iz prodavnice izađu s nekim proizvodom.
Kako saznajemo, kradljivci koji “operišu” po radnjama su i muškarci i žene svih starosnih dobi, a među njima ima zavisnika, školaraca, majki s djecom, uglađene gospode, ali i bakica za koje bi malo ko mogao i pretpostaviti da su sklone krađi.
U većim marketima meta su najčešće skuplji proizvodi, koji lako mogu da se preprodaju.
Iako su, pored službe obezbjeđenja i video nadzora, artikli zaštićeni i elektronsko-magnetnim kodom protiv krađa, one se ipak dešavaju. Kod evidentiranih krađa, uglavnom je riječ o pojedinačnim slučajevima, u kojima su počinioci različite starosne dobi. Nakon što kradljivca uhvatimo, dužni smo da o tome obavijestimo nadležnu policijsku stanicu i istragu prepustiti institucijama koje su za to zadužene – kažu u marketima i dodaju da se, u posljednje vreme, sve češće dešava da mušterije kradu i suhomesnate proizvode i sireve, koji se nalaze u vitrinama koje su im dostupne.
Mučne situacije
Trgovci u malim radnjama takođe su nam potvrdili da kradljivci ne zaobilaze ni njih, te da najčešće uzimaju manje artikle, koje mogu da sakriju u torbe ili džepove.
– Veliki broj krađa i ne primjetimo, nego tek na popisima uvidimo da smo pokradeni. Ponekad kradljivca uhvatimo na djelu, kada nastupa zaista mučna situacija. Nedavno je jedna uglađena i situirana bakica, pored hljeba, mlijeka i konzerve goveđeg gulaša, koje je platila, pokušala da ukrade i dvije male bočice ruma. Ne bismo to ni primjetili, nego je, dok je vadila novčanik, nekako povukla i bočice koje su bukvalno izletile iz torbe. Počela je da se pravda da ih je kupila u drugoj radnji, da bi na kraju priznala da je pokušala da ih ukrade. Vjerovatno je i ranije krala kod nas, ali smo je tek sad uhvatili – kaže trgovkinja u jednoj banjalučkoj radnji.
Dodaje da najmanje kradu oni koji su gladni.
– Svaki dan nam dolaze mušterije koje pazare po pola hljeba, dva jajeta i nekoliko krompira. Oni uredno izbroje sitniš za račun, zahvale se i odu, dok skupljim artiklima i ne prilaze – kaže naša sagovornica.
Video-nadzor
U Asocijaciji samostalnih trgovačkih radnji banjalučke regije ističu da, s obzirom na uvođenje video-nadzora, u malim prodavnicama nema krađa kao ranije.
– Međutim, i dalje se dešavaju takve stvari, tako da trgovci luksuznije proizvode stavljaju na više police, da su teže dostupni. Onda kradljivci uzimaju one robe koje im dođu pod ruku. Poseban problem su kleptomani kojima je svejedno šta će ukrasti, jer je riječ o bolesnim ljudima. Neprijatne situacije najčešće rješavamo sa članovima njihovih porodica, jer se u naselju manje-više svi poznaju – kaže predsjednik ove asocijacije Bogdan Marjanović.
Sociolozi se slažu da je zaista teško utvrditi iz kojih pobuda ljudi danas kradu. Objašnjavaju da je, kad se analizira aspekat siromaštva, jasno da ljudi ne kradu kako bi zadovoljili potrebu za hranom, nego da bi “popravili” kućni budžet, time što će hljeb i mlijeko platiti, a, na primjer, kafu, kozmetiku i slatkiše ukrasti.
Preprodaja
Pored ovakvih, među kradljivcima ima i onih koji organizovano kradu po marketima, pa te proizvode preprodaju i tako zarađuju.
Iskusni trgovci naglašavaju da razliku između “profesionalnog” kradljivca i “amatera” nije teško uočiti, s obzirom na to da ovi prvi ne oklijevaju da nešto ukradu, niti pretjerano razgledaju proizvode. Njihova je pažnja, objašnjavaju trgovci, više usmjerena na radnike koji bi mogli da ih primjete, dok “amateri” najviše vremena posvećuju vrsti artikla koji planiraju da ukradu.
Ipak, o načinima na koje se roba iznosi trgovci ne žele da pričaju, jer, kako kažu, ne žele da na ovaj način edukuju sugrađane kako se krade.
Krađe u svijetu “pojedu” 100 milijardi dolara
Svjetski trgovinski lanci zbog krađa u prodavnicama, nepoštenog osoblja, internih, ali i grešaka isporučilaca i proizvođača, godišnje pretrpe gubitak veći od 100 milijardi dolara. Primjera radi, iz njemačkih maloprodajnih objekata godišnje bude ukradeno robe u vrijednosti od 3,7 milijardi evra, ili oko jedan odsto ukupnih prihoda tog sektora.
Ranije istraživanje Instituta za trgovinu u Kelnu pokazalo je da je više od polovine ove sume završilo u rukama lopova, dok se za oko 20 odsto sumnjiče nesavjesni zaposleni. U Njemačkoj se najčešće kradu sredstva za brijanje, kozmetika, cigarete, u robnim kućama farmerke i donji veš, a na odjeljenjima elektronike CD-ovi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu