Radončić tvrdi da je izbacivanje migranata iz BiH moguće i da će zbog toga ove sedmice pokrenuti kampanju koja će tako nešto omogućiti.
Moramo napraviti situaciju da migrante deložiramo, odnosno vratimo nazad iz BiH. Mnogi su mislili da je to humanitarno pitanje, napokon su svi shvatili da je to bezbjednosno pitanje. Ova zemlja ne može podnijeti sedam ili osam hiljada migranata jer to ozbiljno utiče na komoditet naših građana. Započeću kampanju zasnovanu na zakonu da se priprema plan njihove repatrijacije, odnosno izbacivanja iz BiH – najavio je Radončić.
On je podsjetio da nisu u pitanju ratni migranti, već ekonomski migranti iz Pakistana, Afganistana i mnogih zemalja koje su bogatije od BiH.
Da li BiH zaista može da se riješi migranata ili je ovo samo pucanj u prazno ministra Radončića?
Mišljenja stručnjaka za bezbjednost i političkih analitičara su podjeljenja. Ističu da takav scenario jeste moguć ali ako bude političke volje.
Čak i tada, kako navode sve neće ići tako glatko i brzo kako ministar vjeruje. Dodaju da postoji nekoliko faza u kojima bi protjerivanje trebalo da ide.
Za početak poručuju ministru da dodatno obezbijedi granice kako novi migranti ne bi ušli, a u međuvremenu se rješavati starih.
Naši sagovornici ističu da se ne mogu svi migranti odjednom protjerati ali dobar dio može. S obzirom na to da se radi o ilegalnim migrantima, bez obzira da li su ekonomski ili ratni, te na koji način su ušli u zemlju, vlasti BiH moraju da poštuju postojeće zakone i da se rješavaju neželjenih gostiju u skladu sa njima.
Kao jedan od načina, kako su nam ranije rekli stručnjaci za bezbjednost, jeste da se iskoriste ugovori o readmisiji sa zemljama sa kojima je takav sporazum postignut. To znači vraćanje dijela migranata u zemlje iz kojih su ušli u BiH.
Drugi dio migranata, odnosno oni koji su u međuvremenu zatražili azil, ne mogu biti protjerani tek tako već se mora čekati da prođu rokovi za odgovor na azil. S obzirom na to da je mnogim migrantima taj rok u međuvremenu i istekao, postoji osnov da se oni već sada protjeraju.
Još jedan od načina za protjerivanje jeste bezbjednosni aspekat, a riječ je o onim migrantima za koje bezbjednosne službe utvrde da predstavljaju opasnost za BiH. To su uglavnom migranti koji su bili na stranim ratištima.
Stručnjaci za bezbjednost već godinama upozoravaju da 99 osto migranata nema dokumente pa ih je nemoguće vratiti u zemlje porijekla jer se ne zna njihov pravi identitet, niti odakle dolaze, ali ni to po nekima ne bi trebala biti prepreka za njihovo protjerivanje.
Uvjeravaju da je i njih moguće protjerati nakon što prođe rok koji podnesu za traženje azila. Pored toga, dio migranata je moguće protjerati u onom momentu kada se uhvate neposredno nakon što ilegalno pređu granicu. Tada se po automatizmu vraćaju u zemlju iz koje su ušli u BiH.
Iako je realno moguće raditi etapno na protjerivanju migranata, kako to najavljuje Radončić, upitno je da li će u BiH postojati politička volja za tako nešto, posebno ako se uzme u obzir činjenica da se vlasti unutar zemlje ni ranije nisu mogle dogovoriti po mnogim pitanjima kada je riječ o migrantskoj krizi.
Politička analitičarka Ivana Marić kaže za Srpskainfo da ne vjeruje u mogući dogovor političara i da će ovo najvjerovatnije ostati samo lijepa želja u Radončićevom notesu.
– Radončić je svjestan toga ali ga to ne sprečava da prikuplja političke poene za sebe. Prije bih rekla da je ovo njegova predizborna kampanja jer je predugo bio u izolaciji, odnosno političkom karantenu – ističe Marićeva.
Ona dodaje da BiH nema dokaze odakle je tačno neki migrant ušao u BiH, odnosno da li je to iz Srbije ili Crne Gore. Upitala je šta bi bilo kada bi i Hrvatska počela da protjeruje svoje migrante nazad u BiH?
Marićeva ističe da je suludo baviti se time u vrijeme pandemije jer migranti sada nisu prioritet.
– Teško je utvrditi i ko je ekonomski migrant, a ko je tu zbog ugroženosti. Jako je tanka linija između toga. Mislim da nije vrijeme da otvaramo neke nove frontove već prvo moramo da riješimo problem pandemije, a onda da razmišljamo o migrantima – naglašava Marićeva.
Ona kaže da je BiH imala nekoliko godina da riješi ovaj problem ali ga nije riješila. Upitala je zašto u krizi korona virusa pojedini političari potežu pitanje rješavanja druge krize oko koje nije bilo dogovora godinama.
Marićeva upozorava da bi u slučaju ako se riješi nasilno izbacivati migrante moglo računati na njihov otpor, odnosno da će pobjeći iz privremenih smještaja i raštrkati se po BiH čime će predstavljati potencijalnu opasnost za širenje virusa ako je neko od njih kojim slučajem zaražen.
– Mislim da je sve to što Radončić najavljuje neizvodivo. Ako odlučimo da vraćamo migrante u zemlje iz kojih su ušli u BiH, mislim da od toga nema ništa. Srbija neće pristati na to, a ni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Lidera HDZ BiH Dragana Čovića taj problem svakako ne zanima jer on smatra da to nije njegov problem. Lijepo je građanima obećavati ali treba to i ispuniti- navodi Marićeva.
Ne postoji kompromis
Govoreći o političkoj volji da se migrantska kriza riješi, politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da ona u BiH postoji vrlo parcijalno što se može vidjeti i na primjeru pandemije.
– Ono što zovemo političkom voljom je isparcelisano i ima etničku konotaciju kao i sve drugo u BiH. Ne postoji kompromis između političkih aktera, niti jedinstveno gledanje na migrantsku krizu i izazove sa kojima se BiH suočava vezano za tu tematiku. Samim tim različiti pogledi jednostavno ne izražavaju cjelovitost političke volje političkih aktera u ovako rascjepkanoj BiH- zaključuje Topićeva.
Ona ističe da Radončićeva izjava i način na koji je izrečena pokazuje vrlo nehuman odnos prema migrantima, odnosno skupini ljudi koja je u nevolji. Topićeva dodaje da generalno BiH, iako je prošla ratna stradanja pokazuje veoma nizak stepen empatije i saosjećanja sa migrantima.
– U sklopu cjelokupne situacije sa pandemijom neke stvari će se sasvim sigurno odraditi i uraditi iza kulisa. Tako da će pandemija jednostavno biti dobra vrsta izgovora i za rješavanje nekih drugih izazova, a među njima možda jeste i izazov migranstke krize – smatra Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu