Ruski predsjednik Vladimir Putin redefiniše svoje ratne ciljeve kako napreduje, u zavisnosti od učinka Rusije na bojnom polju, i za sada je svu pažnju usmjerio na istočnu Ukrajinu.
Rusija je tvrdila da je ove nedjelje pogodila hiljade ciljeva u regionu Donbasa preko linija fronta u Donjecku i Lugansku, dok je pokrenula ofanzivu punog obima kako bi zauzela istočne regione u cjelini. Ruske trupe su, kako se tvrdi gotovo potpuno zauzele Marijupolj i opkolile čeličanu Azovstalj, gdje se nalaze posljednji branioci opkoljenog grada. Marijupolj je posljednji grad koji stoji na putu ruskog kopnenog koridora koji bi vodio od ruskih gradova na granici Ukrajine pravo do okupiranog Krima.
Da li bi uspostavljanje ovakvog kopnenog mosta zasitilo Putina i okončalo rat je otvoreno pitanje. Međutim, može da se pokaže teškim za Ruse da ga kontrolišu na duge staze.
Takav kopneni most koštao bi Ukrajince velikog dijela njihove teritorije i nametnuo bi štetan zastoj njihovoj ekonomiji, koja u velikoj mjeri zavisi od trgovine koja se odvija kroz crnomorske luke u regionu. I Rusi bi platili visoku cijenu u vidu života, opreme i naknadnih sankcija. Ali čak i ako sada dobiju teritoriju, vjerovatno će se boriti da je zadrže na duži rok, suočeni sa ukrajinskim otporom i sve manjom popularnošću među Ukrajincima koji govore ruski.
Marijupolj je dugo bio strateški važna luka na Azovskom moru—koje je dio Crnog mora—i centar za trgovinu čelikom, ugljem i žitom. Ima najveću luku u regionu Azovskog mora i sa svojim dubokim vezovima služio je kao savršeno izvozno čvorište za ukrajinske poljoprivredne proizvode na Bliski istok i drugdje. Ako Rusija pobijedi u Marijupolju i dobije kopneni most, od početka rata će obezbijediti kontrolu nad više od 400 kilometara obale Crnog mora i uskratiti Ukrajini pristup 80 odsto njene prethodne obale, dodatno uništavajući njenu ekonomiju.
Uspjeh u uspostavljanju kopnenog mosta bila bi ogromna pobjeda za Putina. Zakari Paikin, istraživač u Centru za evropske političke studije, rekao je da će se Putin vjerovatno zadovoljiti kopnenim mostom do Krima i potpunom kontrolom Donjecke i Luganske oblasti.
– Naravno, bilo koji sporazum o prekidu vatre koji se postigne može da traje samo toliko dugo da bi moglo da se omogući da se širi ciljevi s vremenom ostvare – rekao je on.
Neki analitičari se pitaju da li bi kopneni most možda i podstakao Putina da proširi operacije kako bi u potpunosti odsjekao Ukrajinu od mora.
Putinova Novorusija
Ruske trupe su nastavile da sporadično bombarduju gradove na jugu Ukrajine sa očiglednim ciljem da povežu oblasti Ukrajine koje su već pod ruskom kontrolom sa Pridnjestrovljem, otcijepljenim regionom Moldavije pod ruskom kontrolom u blizini zapadne granice Ukrajine. Ruski predsjednik je ovaj ogroman dio ukrajinske teritorije, koji se proteže od istoka do juga duž obale Crnog mora, nazvao Novorosijom ili Novorusijom, koja je bila dio carske Rusije u 18. vijeku.
Putin je od 2014. gurao ideju o Novorosiji da raspiri nacionalistička osjećanja u regionu, sa ciljem da se na ukrajinskim zemljama postavi tampon zona. Ideja je da se stvori niz pseudo-država pod vođstvom ruskih zastupnika i da njihove granice budu nova linija fronta između Moskve i Kijeva. Eksperti vjeruju da je to ratni cilj koji je korak ispred uspostavljanja kopnenog mosta i jedan cilj koji nedostaje do svrgavanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Rusija je već zauzela grad Herson u Ukrajini, iz kojeg izgleda želi da pokrene misiju zauzimanja ukrajinskog grada Odese. Jedini grad na putu Rusa na jugu je Nikolajev, nekada užurban ukrajinski lučki grad koji je sada redovno bombardovan ruskim projektilima.
Nik Rejnolds, analitičar za kopneno ratovanje, rekao je da će ruska operacija u Odesi „zavisiti od uspjeha u Donbasu“.
Rusija je držala dvije trećine Donbasa prije početka invazije i već je zauzela Izjum, strateški ukrajinski grad blizu dijelova koji kontrolišu separatisti, i mali istočni grad Kreminu u svojoj najnovijoj ofanzivi. Žestoko bombarduje Slovjansk, grad sa više od 100.000 ljudi, a očekuje se da će zatim pojačati bombardovanje u nizu gradova u Lugansku—uključujući Rubižne, Popasnu, Lisičansk i Sjeverodonjeck.
Rejnolds je rekao da Rusija ima šanse da zauzme cijeli Donbas, ali će to biti teško s obzirom na iscrpljenost njenih snaga, koje su pretrpile značajane gubitke.
– Ako se sukob bude odugovlačio, ono na šta bih obratio pažnju je šira ruska mobilizacija. Ruska vlada je do sada izbjegavala da svoju zemlju stavi u ratno stanje, ali to se može promijeniti. Ovo bi bilo destabilišuće u zemlji i teško održivo, ali bi takođe moglo da omogući Rusiji da sprovede obnovljene ofanzivne vojne operacije.
Međutim, čak i ako Rusija vojno obezbijedi istok i napravi kopneni most do Krima, ona će se mučiti da zadrži tu teritoriju.
Eduard Basurin, portparol prokremljskih otcijepljenih snaga Donjecke Narodne Republike, rekao je da je u toku završni napad na Marijupolj i tvrdi da ljude u gradu čeka bolja budućnost.
– U bliskoj budućnosti, pseudobranioci ukrajinskog naroda biće primorani da se predaju, a narod Marijupolja će moći da odahne – rekao je on.
Ali prihvatljivost Rusije u regionu naglo je pala čak i među njenim pristalicama od početka invazije. Prema nedavnom istraživanju, skoro 60 odsto Ukrajinaca reklo je da će se oduprijeti ruskoj okupaciji, dok je više od trećine reklo da će se dići na oružje protiv trupa i marioneta koje Rusija ostavlja iza sebe.
Rusija je počela da instalira svoje marionete i posrednike u zarobljenim gradovima. Ruske trupe su 11. marta ispratile gradonačelnika Melitopolja iz njegove kancelarije. Ubrzo nakon toga, jedna proruska separatistkinja pojavila se na lokalnom radiju i proglasila se za privremenu gradonačelnicu grada. U Hersonu je, međutim, gradonačelnik kojeg podržava Rusija i koji je pozvao na novu strukturu „da bi se uspostavio red“ promijenio stav i rekao da su ga Rusi priveli i primorali da zauzme proruski stav. On je izjavio da se protivi stvaranju „Hersonske Narodne Republike“.
Kakav god da bude ishod bitke, Rusi će biti izazvani na svakom koraku. Rusija može da dobije bitku, ali neće dobiti mir dok ne postigne mogući dugoročni kompromis sa svojim ukrajinskim kolegama, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu