Međutim, u Centralnoj banci BiH kažu da se rast ukupnih depozita stanovništva nikako ne može tumačiti kao naznaka boljeg životnog standarda, a podaci o visokoj stopi nezaposlenosti i niskom nivou prosječne plate u BiH ukazuju na to da veći deo stanovništva nije u mogućnosti da uštedi.
Osim toga, jedan dio štednje u bankama je posljedica neizvjesnosti u pogledu budućih ekonomskih prilika u zemlji, kao i nedostatka povjerenja u alternativne vidove štednje, ocjenjuju u Centralnoj banci.
U prilog tome da manji dio stanovništva ima mogućnost za štednju, a posebno za štednju značajnijeg iznosa, idu i podaci Agencije za osiguranje depozita. Oni pokazuju da se depoziti koji premašuju iznos osiguranog štednog uloga od 50.000 KM, a na koje se odnosi skoro polovina ukupnog iznosa depozita stanovništva, nalazi na malom broju depozitnih računa čak 49,2 odsto, kao i da ovi depoziti bilježe veći relativni rast kako u pogledu broja depozitnih računa tako i u pogledu iznosa depozita.
Takođe, prosječan iznos sredstava po jednom depozitnom računu ukazuje na to da u kategoriji depozita stanovništva do 50.000 prevladavaju depozitni računi s manjim iznosima sredstava, s obzirom na to da su ovde uključni i svi tekući računi stanovništva. Tako je prosječan iznos sredstava na depozitnim računima do 50.0000 KM, za čiju isplatu garantuje Agencija za osiguranje depozita, na kraju prošle godine bio tek 2.126 maraka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu