Ređaju se ukrajinske pobjede: nakon osvojenog Limana zašli su na jug i probili front, prenosi Blic.
Glavna predstavnica ukrajinskog predsjednika za Krim Tamila Taševa i njen tim planiraju kako bi mogao da izgleda povraćaj Krima, koji je Rusija pripojila 2014.
Taševa i njen tim diskutuju o pitanjima kao što su koliko bi ukrajinskih učitelja ili policajaca trebalo poslati na poluostrvo ako Kijev povrati kontrolu i šta bi sve bilo potrebno da se preokrene osam godina ruske vladavine, piše “Gardijan”.
– Ovo je trenutak X. Trenutno se sve dešava na način da se osjeća neizbježno (povraćaj Krima). Možda se neće dogoditi sutra, ali mislim da će biti mnogo brže nego kad sam o tome mislila prije godinu dana – rekla je Taševa.
Rastu šanse za povrat Krima
Čak i nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin položio pravo na više teritorije, kad je u petak zvanično proglasio aneksiju četiri oblasti – Zaporožja, Hersona, Donjecka i Luganska – raspoloženje je u Kijevu da puna pobjeda ne bi trebala da podrazumijeva samo vraćanje stvari na to kakve su bile prije invazije u februaru, već povraćaj čitave ukrajinske teritorije.
Ranije su ukrajinski zvaničnici govorili o povraćaju Krima više sa nadom nego iz čvrstog uvjerenja, a isto je važilo i za većinu zapadnih diplomata koji su privatno ukazivali da je malo šanse da Kijev ikada povrati kontrolu.
Ali sada, kako se Rusija muči na frontu na jugu i istoku Ukrajine, podijeljena iznutra usljed Putinovog nepopularnog proglašenja mobilizacije, neki u Kijevu se nadaju da će do toga zaista i doći.
– Sve je počelo sa Krimom i završiće se na Krimu – rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u avgustu.
Zelenski je otvorio Kancelariju za Krim prošle godine u okviru strategije Krimska platforma, usmjerene na predviđanje eventualne ukrajinske kontrole nad teritorijom.
A tu je je od aprila ove godine Taševa, bivša aktivistkinja za ljudska prava i krimska Tatarka.
Ključna baza
Ukoliko Ukrajina ikad povrati Krim, suočiće se sa mnogo teških pitanja, uključujući status 500.000-800.000 Rusa koji su preselili na poluostrvo od 2014.
Tehnički, svi su oni ušli u Ukrajini ilegalno.
Tu je i pitanje transakcija vlasništva od 2014. i da li ukrajinski zakon treba da prizna ijednu od njih.
Treba da budemo spremni – ističe Taševa.
Ukrajinski zvaničnici smatraju da je gađanje Krima ključno za zaustavljanje ruske ratne mašinerije u drugim okupiranim dijelovima zemlje, a djeluje da je to Kijev već radio nekoliko puta posljednjih mjeseci, od čega najzapaženije u avgustu kad je nekoliko eksplozija potreslo poluostrvo i vazdušnu bazu Saki.
– Krim je ključna baza za rezerve njihove armije. Tamo imaju svoje baze za municiju, opremu i vojnike tako da je uništavanje ovih baza glavni dio deblokade naše teritorije – izjavio je Mihailo Podoljak, pomoćnik Zelenskog.
On je ukazao da se stav zapadnih partnera Kijeva, a posebno SAD, promijenio tokom ljeta.
– Do sredine ljeta naši partneri su sumnjali da bi Krim mogao da bude legitimna meta, ali sada to prihvataju s obzirom na intenzitet ovog rata – istakao je Podoljak.
“Mislim da ćemo uskoro vidjeti gađanje meta na Krimu”
Kijev trenutno nema dovoljno projektila za HIMARS koje bi upotrijebio za poluostrvo, a raketni sistem sa svojim dometom ne može da domaši većinu Krima sa ukrajinskih pozicija tako da se za sada koristi diverzantskim grupama i lokalnim partizanima, čije je raspoloženje, kako je rekao Podoljak, značajno poraslo posljednjih nekoliko mjeseci.
Vašington je do sada odbijao da Ukrajini isporuči sistema ATACMS koji imaju veći domet od HIMARS-a, ali ako to uradi Krim će vjerovatno biti jedna od prvih meta.
– Mislim da ćemo uskoro vidjeti kako Ukrajinci guraju raketne lansere dugog dometa na pozicije da počnu sa gađanjem meta na Krimu i to će stvarno izazvati problem Rusima, mogao bi da Krim učini neodrživim za njih – rekao je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis.
Raspoloženje javnosti na Krimu je teško procijeniti.
Ukrajinci kažu da brojna istraživanja posljednjih godina, koja pokazuju da je većina stanovnika srećna pod ruskom vlašću, treba uzeti u kontekstu netolerancije Kremlja prema disidentima i egzodusa velikog broja proukrajinskih Krimljana nakon aneksije.
– Naravno, postoje gomile ljudi koji su čvrsto proruski nastrojeni, ali ima mnogo i onih koji osjećaju da su bili prevareni posljednjih osam godina i sve im je nelagodniji život pod Moskvom – rekao je “Gardijanu” jedan stanovnik Krima koji je pobjegao sa poluostrva da izbjegne mobilizaciju proglašenu u Rusiji 21. septembra.
Rusko poniženje u Limanu
U međuvremenu, dok su sve oči svijeta bile uprte na Putinovo potpisivanje aneksije četiri okupirane ukrajinske oblasti, Kijev je zadao Moskvi drugi ponižavajući udarac.
Rusija je u septembru već pretrpila jedan, usljed dramatične kontraofanzive Ukrajine u kojoj je skoro potpuno oslobođen sjeveroistočni region Harkova.
Sada su ukrajinske snage u subotu oslobodile i Liman, dok brojni snimci koji se dijele društvenim mrežama pokazuju podizanje plavo-žute zastave i pobjednički ples vojnika u ključnom istočnom gradu.
Rusko Ministarstvo odbrane je priznalo povlačenje svojih snaga nakon opsade “na povoljnije linije”.
Do debakla je inače došlo svega nekoliko sati nakon što je Putin u petak, proglašavajući aneksiju dodatnih teritorija, objavio da je taj grad, koji se nalazi u Donjecku, “zauvijek” ruski.
Putinova strategija da pojača podršku kod kuće djeluje da je omašila metu.
Ruski nacionalistički blogeri iskalili su svoj bijes spram vojne komande u Moskvi dok je Putinov saveznik, lider Čečenije Ramzan Kadirov, oštro kritikovao višestruke ruske ratne neuspjehe.
On je čak pozvao Kremlj da nakon Limana razmotri upotrebu “nuklearnog oružja niskog prinosa”.
Upitao je sarkastično koje će sljedeće gradove Rusija da izgubi i dodao da bi “sve bilo dobro da nije tako loše”.
Sem Limana, ukrajinske snage oslobodile su i nekoliko drugih naselja, uključujući Jampil, južno od Limana, Novoselivku, Drobiševe i Šandrigolovo u kojem su, kako se vidi na snimku, vojnici skinuli rusku trobojnicu i bacili je na zemlju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu