BBC tako javlja da svi govore o izborima, izjave političara ističu kao da je kampanja već počela i to u situaciji kada se ne zna ni o kojim je izborima riječ ni hoće li ih uopšte biti. Podsjetimo da iz Brisela, uprkos svakodnevnim napadima na gradove širom Ukrajine, insistiraju na sprovođenju izbora u takvim ratnim uslovima.
Predsednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE) Tini Koks rekao je da uprkos svemu treba sprovesti izbore jer se time održava “demokratska atmosfera” i pokazuje snaga demokratije u zemlji kandidatu za EU, a prilikom posjete Kijevu ovog ljeta republikanski senator Lindsi Graham založio se za sprovođenje izbora čak i u ovako ekstremnoj situaciji, navodeći da su izbori bez obzira na okolnosti bit demokratije.
Predsjednik Vladimir Zelenski bio je indisponiran time, pa je rekao da će sprovesti izbore ako ih EU bude finansirala jer ima pametnijih načina da se ta sredstva upotrebe.
Parlamentarni izbori odloženi
U oktobru, kada su trebali da se održe redovni parlamentarni izbori, odloženi su zbog ratnog stanja, a u ponedjeljak 6. novembra Zelenski je poručio kako “ovo nije vrijeme za izbore” te da je neodgovorno u ratnom vremenu uopšte spominjati izbore.
– Sada je vrijeme obrane i bitaka, a izbori i strasti koje se stvaraju oko njih išli bi na ruku samo Rusiji – upozorio je Zelenski.
Ipak, neki bolji poznavaoci kijevskih prilika kažu da su i posljednje nesuglasice predsjednika Zelenskog sa popularnim zapovjednikom ukrajinske vojske Valerijem Zalužnim početak predizborne igre, jer neki u Ukrajini zagovaraju kandidaturu Zalužnoga.
Mnogi smatraju da bi to imalo direktan uticaj na rat i pitaju se kako bi uopšte funkcionisala koordinacija politike i vojske u slučaju da se njih dvojica suprotstave jedan drugom na izborima i to upravo tokom priprema za proljećnu kontraofanzivu 2024. Osim toga, i sama promjena vlasti usred rata, bez obzira na sve, mogla bi imati direktan uticaj na rat te bi, prema mišljenju kijevskih analitičara, Putin jedini imao koristi od toga.
“Izgledi za martovske izbore u ovom trenutku 50: 50”
Ipak postoje glasovi koji podržavaju izbore, a za nezavisni ruski portal Meduza jedan izvor blizak Zelenskom tvrdi da su izgledi za “martovske izbore u ovom trenutku 50: 50”. Do kraja marta 2024. još ima vremena, a Zelenski, prema anketama, ima podršku više od 70 odsto Ukrajinaca. Opozicija takođe insistira pa je tako i smijenjeni bivši savjetnik Zelenskoga Oleksi Arestovič izjavio za BBC da je sadašnja vlast “dosegnula vrhunac svoje nadležnosti”, te da njihove odluke na unutrašnjem, spoljašnjem i vojnom planu “ubijaju Ukrajinu”.
Zato se, kazao je, to mora mijenjati odmah i to na izborima. On je već najavio svoju kandidaturu.
Isto tako, neke druge opozicione stranke najavljuju da izbore treba održati pogotovo jer je, prema anketama, vladajućoj stranci predsjednika Zelenskog Sluga narodu dosta pao rejting, čak na nivo mogućeg izbornog poraza, bez obzira na to što samog Zelenskog malo ko može ugroziti. Oko sprovođenja izbora ima i tehnički problem, jer prema ukrajinskom Ustavu izbori se ne mogu sprovoditi u vrijeme “ratnog stanja”, koje je uvedeno odmah prvi dan ruske invazije 24. februara 2022.
Podsetimo, u maju je Zelenski najavio svoju kandidaturu na predsjedničkim izborima, koji bi trebali da se održe 31. marta (zanimljivo, samo nedjelju dana nakon predsjedničkih izbora u Rusiji).
81 odsto Ukrajinaca za izbore poslije rata
Ipak, izgleda da od toga neće biti ništa, bez obzira na zahtjeve iz Brisela. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja, 81 odsto Ukrajinaca smatra da izbore treba sprovesti poslije rata, kao i da je opasno sprovoditi ih usred rata. Samo 16 odsto njih je za održavanje izbora bez obzira na situaciju. Iz Moskve, što je bizarno samo po sebi, već dolaze optužbe da “oni Zelenskog neće moći da smatraju predsjednikom ako se ne održe izbori”, jer on neće imati, kako kažu, “izborni legitimitet”, pa se ne zna sa kime bi mogli da pregovaraju i vode mirovne pregovore.
Svakako da će pitanje izbora biti sve češće ne stolu, pogotovo u razgovorima sa Briselom, koji želi izbore kao dokaz da Ukrajina pripada evropskom demokratskom krugu. Stoga neki analitičari u Kijevu smatraju da bi predsjednički i parlamentarni izbori mogli da budu istovremeno kako bi se zadovoljila forma, ali neki pitaju šta će biti i ko će biti odgovoran ako Rusi raketiraju neko biračko mjesto na kojem se okupilo mnogo ljudi ili kako uopšte sprovesti izbore u mjestima na prvoj liniji fronta.
Isto tako, kako bi se sprovodila predizborna agitacija i kako bi vojnici mogli da učestvuju u izborima, recimo ako se neko od njih kandiduje!? Kijev ima dodatne brige, a pogotovo ako se stvarno dogodi da se na izborima sukobe dvije najpopularnije i najvažnije osobe u državi – Zelenski i Zalužni, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu