Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić, tvrdi da nisu. Makar ne značajne.
– Desna strana je zadržala svoje birače, lijeva svoje, samo je određeni dio glasača desnice od SDA prisvojila Narod i pravda (NiP), čiji je predsjednik Elmedin Konaković. Da se nije desila neka velika promjena vidi se i po rezultatima gdje je SDA i dalje najjača stranka, isto kao SNSD kod Srba i HDZ BiH kod Hrvata, u nevjerovatnom omjeru. Vidimo da se sve stranke moraju udružiti da bi mogle pobijediti SDA za Predsjedništvo BiH – kaže Marićeva za Srpskainfo.
Prema njenim riječima, ono što će biti bolno za SDA jeste činjenica da su stranke tzv. trojke (SDP, NiP i Naša stranka) potvrdile dominaciju u Kantonu Sarajevo.
– Tu se baš vidi da su ih građani nagradili jer su radili dobar posao. Nadam se da će se to prenijeti i na druge nivoe, jer ovdje su pokazali kako mogu. Ukoliko bi se HDZ BiH u formiranju vlasti u Federaciji odlučio za trojku, a ne za svoje tradicionalne partnere SDA i DF, moguće je da bi tek na narednim izborima mogli očekivati neku veću promjenu. Na ovima je to samo simbolično – smatra Marićeva.
Hrvati predvođeni HDZ su ponovo izgubili svog člana Predsjedništva BiH, jer je Željko Komšić (DF) pobijedio Borjanu Krišto (HDZ BiH). Neki u polušali tvrde da je Bakir Izetbegović dao previše svojih glasova kako bi Komšić pobijedio Krišto, što ga je na kraju koštalo poraza od Bećirovića. Podsjećamo, pošto je FBiH jedna izborna jedinica za Predsjedništvo, svi glasači u tom entitetu mogu da glasaju ili za hrvatskog, ili za bošnjačkog člana Predsjedništva.
Međutim, Dom naroda Parlamenta FBiH je mjesto gdje HDZ BiH želi da ojača svoju poziciju, naročito nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH i izmjena Ustava FBiH od strane Kristijana Šmita, prema kojima, banalno rečeno, neće moći biti izabrani hrvatski delegati iz nekog kantona u kome ne postoji relevantno hrvatsko biračko tijelo.
Da li će to otupiti priču HDZ i Dragana Čovića o političkoj ugroženosti Hrvata?
– Mislim da je nezadovoljstvo bilo više isfolirano kako bi se dobili izbori među Hrvatima, nego što je to stvarno. HDZ je uvijek bio nezamenjiv, možda su ga samo u dva ciklusa uspjeli isključiti iz vlasti, i to na kratko. To im je osnovni izborni adut, isto kao što je i Željku Komšiću priča da treba preglasati Dodika i Čovića. Hrvati nisu osjetili veliku razliku ni kada je Čović bio član Predsjedništva BiH, ni kada je Komšić, jednako im je loše kao i svim ostalim građanima BiH. I sadašnje izmjene Izbornog zakona samo su u određenoj mjeri osigurale da bošnjačke stranke ne mogu bez izborne volje većine Hrvata formirati vlasti. Mislim da je to ispravno, da se nekako prestane miješati drugima u izborne cikluse kako bismo se mogli kretati ka građanskoj državi. Dok god postoji nepovjerenje i ta priča o preglasavanju, nećemo moći imati veliki pluralizam unutar države – zaključuje Marićeva.
Sociolog iz Mostara, Slavo Kukić, takođe kaže da su promjene na izborima bile „veoma škrte“ jer je i dalje SDA najjača politička partija, a HDZ neupitna kao i do sada.
– Iako, matematički gledano, postoje različiti scenariji u konstituciji vlasti na nivou FBiH i na nivou BiH, barem kada je u pitanju ovaj dio iz Federacije. Postoji mogućnost da se u formiranju vlasti istisne iz računice SDA i da vlast sa HDZ kreiraju stranke okupljene oko sarajevske trojke. Lično sam bliže uvjerenju da se to neće dogoditi, iako bi bilo dobro. Jer HDZ ne trebaju partneri za koje nije siguran da neće istrajavati na društvenim promjenama koje, koliko sutra, mogu doći glave HDZ-u. Oni će, po mom sudu, preferirati SDA jer sa SDA i sa SNSD na nivou BiH oni imaju osiguran status kvo. A time i poziciju neokrnjenosti svoje političke moći – kaže Kukić za naš portal.
Ali, postavlja se pitanje koliko je za kakvu-takvu stabilnost BiH korisno iz vlasti istiskati stranke izborne pobjednice – SDA i SNSD, jer i u RS postoje kombinacije da u vlast na nivou BiH uđu stranke opozicije.
– Ja nisam sklon tom pristupu. Zapravo, imamo iskustvo sa vlašću HDZ, SDA i SNSD i to iskustvo nije ni po čemu pozitivno. Ono upućuje na zaostajanje BiH za njenim okruženjem, za Evropom. To je iskustvo koje upućuje na sve veću nestabilnost i sve veće društvene i političke turbulencije. To je iskustvio koje upućuje na to kako je BiH sve dalje od toga da postane sastavni dio velike evropske porodice. Ako je to tako, ako je u pitanju iskustvo koje je svugdje negativno, onda ne vidim razloga da se ne ide na promjene. Gore nego sada ne može biti – kaže Kukić.
Podsjećamo, u izbornoj noći Kristijan Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na FBiH.
Što se tiče izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, bilo koja grupa od 11 delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg naroda. Ako se to ne desi u roku od 30 dana, dovoljan je prijedlog sedam delegata, potom četiri. Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Predstavnički dom.
Takođe, nametnuo je rješenje po kome kantonalna zakonodavna tijela biraju 80 delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, i to po 23 iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i 11 iz reda Ostalih. Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, sve dok je to potrebno za raspodjelu.
Prema ovoj teško razumljivoj formuli, brojevi koji se dobiju predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Najveći količnik se briše sa liste. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi. CIK će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta koja ostanu upražnjena nakon provođenja ovog postupka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu