Društvo

SEDAM LAKIH NAČINA DA SAČUVATE PLANETU Šta možete učiniti ako niste bogati ni moćni

Globalno zagrijavanje, zagađenje rijeka, mora, vazduha, gradovi u kojima je sve teže (pre)živjeti, Kjoto sporazum koji najmoćniji zagađivači ne zarezuju… Čini  se da planeta nezaustavljivo srlja u sunovrat i da joj spasa nema.  Čak i ako spasa ima, ključ je u rukama najmoćnih multimilijardera i političara, i običan mali čovjek tu ne može ništa, misli većina stanovnika planete, pa i naše zemlje.

SEDAM LAKIH NAČINA DA SAČUVATE PLANETU Šta možete učiniti ako niste bogati ni moćni
FOTO: SCOTTMCCRACKEN/FLICKR

Ekolozi, međutim, tvrde da nije baš tako i da svako do nas, uz minimalan napor može učiniti mnogo za Majku Zemlju. Evo nekoliko savjeta za odgovorno ponašanje, koje vas neće ništa koštati naprotiv, uštedjeće vam novac i poboljšati zdravlje.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

PARKIRAJTE AUTOMOBIL

Drumski saobraćaj je među glavnim uzročnicima planetarnog zagađenja i globalnog zagrijavanja, a i kod nas se, uprkos sitromaštvu, uvriježila praksa da se ljudi na posao, u kupovinu, pa čak i na rekreaciju voze automobilima, i to jedna po jedan – svako u svom automobilu. Uz to, vozimo uglavnom stare automobile, koji su najveći zagađivači na drumovima Evrope. Parkirajte, dakle, automobil i na posao idite pješice, biciklom ili javnim prevozom.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

PONESITE CEKER U PRODAVNICU

Plastična ambalaža je jedan od najopasnijih, ali i najvidljivih zagađivača na planeti. Nije slučajno što je ove godine slogan Svjetskog fonda za zaštitu prirode WWF, povodom Dana za planetu zemlju, bio “Skini se sa plastike, navuci se na prirodu.” Dovoljno je da platneni ceker spakujete u torbu i naučite napamet rečenicu: “Hvala, ne treba kesa” i učinićete mnogo za spas prirode. Možete smanjiti i upotrebu plastičnih boca, koji takođe zavšavaju na deponijama, tako što ćete imati svoju bočicu za sokove ili vodu, koju ćete puniti iz većih boca industrijski pakovanih napitaka, ili još bolje, sokovima iz kućne radinosti i vodom iz česme.

Foto: Vatrogasna brigada Banjaluka/Facebook screenshot
Foto: Vatrogasna brigada Banjaluka/Facebook screenshot

DRŽITE SE HLADOVINE

Klima uređaje koristite samo kad se baš, baš mora. Inače se držite hladovine, koja je mnogo zdravija i naravno – potpuno besplatna. Spuštene roletne na prozorima ili zasađeno drvo u dvorištu će znatno smanjiti potrošnju struje za hlađenje. Rashladni uređaji su ozbiljna prijetnja ozonskom omotaču, a i proizvođači struje, pogotovo termoelektrane, koje u RS proizvedu skoro dvije trećine električne energije, su među najvežim zagađivačima.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Budućoj naučnici nije bilo teško da bere komšinske jagode za tri marke na sat - Marija Jovičić

JEDITE DOMAĆE SEZONSKO VOĆE I POVRĆE

Slatnske ili hercegovačke jagode su sigurno ukusnije od onih iz Čilea, ne zato što Čileanci ne znaju koko se gaje jagode, nego zbog toga što su te jagode tretirane na takav način da mogu podnijeti transport na drugi kraj planete, a to traje danima. Zamislite koliko se goriva potroši sa njihov prevoz i za rashladne uređaje u kojiam se tokom transporta čuvaju.

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

NE BACAJTE LIJEKOVE U SMEĆE

Farmaceutski otpad je četvrti najveći zagađivač voda u svijetu. Ipak, većina građana građana RS  stare ili neupotrebljive lijekove baca u kantu za smeće ili wc šolju i tako doprinosi ozbiljnom zagađenju voda, a vode su među najvećim prirodnim bogatstvima u Srpskoj. Većina građana ne zna da farmaceutski otpad iz svojih domaćinstava mogu odnijeti u bilo koju od 302 sertifikovane apoteke u RS i da su one dune da ih prime i propisno zbrinu.

NE BACAJTE ONO ŠTO NE MORATE

Zatrpavanje otpadom jedan je od planetarnih problema, a pogotovo je izražen u zemljama poput BiH, gdje se komunalni otpad, doduše, prikuplja i odvozi na deponije, ali se, ne razvrstava niti reciklira, nego samo slaže na gomile. Ono što pojedinci, u takvoj situaciji mogu uraditi jeste da proizvode što manje smeća. Sve što se može na neki način upotrijebiti ne treba bacati. Staru odjeću donirajte humanitarnim organizacijama, igračke koje su vaša djeca prerasla, sredite operite i popravite ako treba, pa poklonite drugoj djeci ili dječjim domovima. Od plastičnih boca napravite saksije, tegle i staklene boce poklonite rođacima na selu, koji nemju u šta spakovati zimnicu, a možete ih pokloniti udruženjima koja, u sklopu radne terapije, oslikavaju i ukrašavaju boce i tegle i od njih prave simpatične poklone. Ako malo mućnete glavom, sjetićete se i sami mnogi kreativnih ideja.

Foto: Centar za životnu sredinu
Foto: Centar za životnu sredinu

POBUNITE SE PROTIV ZAGAĐIVAČA

Grupa ekologa je pokrenula akciju protiv zagađivača u vašem gradu, organizovali su potpisivanje peticije i ulični protest, ali vi ih samo posmatrate sa strane sa ristojne udaljenosti. Politika tipa “ne tiče me se”, to će “uraditi neko drugi”, nije najbolji način da se izborite za budućnost Majke Zemlje.

Naprotiv.

 

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu