Kao po nekom nepisanom pravilu ne može da se ispoštuje i jedno i drugo, prenosi Blic.
Ili slaviš slavu ili ćeš da se prerušiš uz neki manje ili više duhovit kostim.
Ko je to odlučio, niko ne zna.
Kako je objasnio teolog Vladimir Pekić, oni koji su pravoslavni hrišćani staviće akcenat na slavljenje jednog od četvorice jevanđelista i apostola, i koji je uspio da objedini dva kulturološka svijeta, judejski i grčko-rimski.
Sveti Luka se smatra i prvim ikonopiscem, a smatra se i da je naslikao Svetog Petra i Svetog Pavla.
On je organski dio crkve i jedan od hrišćana.
Oni koji će obilježavati Noć vještica sigurno nisu ni pagani ni automatski ateisti iako ih mnogi tako karakterišu.
Ovaj praznik utemeljen je u keltskom običaju proslave praznika “Samhain”.
Kelti su novu godinu proslavljali 1. novembra, a Samhain se obilježavao noć prije, i vjerovalo se da se tada duhovi mrtvih vraćaju na zemlju uzrokujući probleme i uništavajući usjeve.
Keltski paganski sveštenici gradili su ogromne lomače gdje su se ljudi okupljali kako bi spalili usjeve i životinje kao žrtve keltskim božanstvima, a u toku proslave nosili su kostime, uglavnom od životinjskih glava i kože.
Od svega toga danas je ostalo samo da ljudi navuku kostime i imaju još jedan izgovor da naprave dobru žurku. Čemu onda frka?
Nije poznato da li se do sada neki pravoslavni Srbin poslije Noći vještica preobratio u nevjernika…
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu