U iščekivanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, institucije BiH niko ne sprečava da svoje akte izmijene tako da budu kompatibilni sa zakonima i drugim propisima koji važe u zemljama Unije. Osim što je to obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, rano usklađivanje zakona značilo bi manje posla u trenutku kada to zaista bude neophodno.
Međutim, dokument Direkcije za evropske integracije BiH, pod naslovom Informacija o ispunjavanju pravnog kriterijuma institucija BiH u procesu pristupanja EU, otkriva da do sada nije urađeno gotovo ništa.
Spisak zakona koji nisu u skladu čini nekoliko desetina ključnik akata od Zakona o javnim nabavkama, koji nije dovoljno antikorupcijski, preko Zakona o poštama, koji bi otvorio tržište za konkurenciju, do zakona koji bolje regulišu oblast intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, kao što je Zakon o autorskim pravima.
I dok su neke izmjene tehničke, biće i onih koje će, zbog komplikovane BiH, sigurno izazvati političke probleme. Između ostalog, Evropska komisija traži izmjenu Zakona o državnoj pomoći u smislu da bude ukinut etnički veto, odnosno odredba koja kaže da se odluke u Savjetu za državnu pomoć mogu donijeti samo ako za njih glasa bar po jedan predstavnik svakog od tri naroda.
Zamjenica šefa Kluba poslanika SNSD u PS BiH Snježana Novaković Bursać objašnjava da EU ovu tematiku posmatra iz svog ugla, budući da u evropskom zakonodavstvu nema nacionalnog sistema glasanja.
– Ako to trenutno nema u Evropi, onda se nemamo s čim ni uskladiti. Ali, to je specifičnost naše zemlje s kojom moramo da nastupimo, jer je ona trenutno takva kakva jeste, dok se ne dogovorimo da bude drugačije. Dakle, treba postaviti stvari onako kako su uređene Ustavom. To znači da svako u BiH usklađuje zakone shodno svojim ovlaštenjima. Svaki pokušaj koji nam se dešavao, kada se to radilo na zajedničkom nivou vlasti, u dijelu koji mu ne pripada, neminovno će dovesti do nekog, da kažem, rusvaja u pravnom sistemu – kaže Novaković Bursaćeva za Srpskainfo.
Kakvo je stanje u RS i dali ovakav nerad institucija BiH utiče na nas? U Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS kažu da su upoznati sa Informacijom Direkcije za evropske integracije BiH, koja je na Savjetu ministara usvojena 2. jula.
– Što se tiče ocjene da zakoni na državnom nivou nisu usklađeni s pravnom tekovinom EU, ta činjenica ne sprečava ostale nivoe vlasti da u skladu sa svojim ustavno pravnim nadležnostima nastave sa usklađivanjem pravnih sistema u BiH. U tom smislu, Srpska je opredijeljena za evropski put i buduće članstvo u EU i nastaviće sa ispunjavanjem svojih obaveza koje slijede iz ovog procesa, a posebno približavanju svog zakonodavstva praksi i principima pravne tekovine EU, kako bi ostvarila uslove za uspješnu integraciju u unutrašnje tržište EU – kažu za Srpskainfo u Službi za odnose s javnošću.
U tom kontekstu, ovo ministarstvo u RS koordiniše usklađivanje zakonodavstva Srpske s pravnom tekovinom EU i praksom i standardima Savjeta Evrope od 2007.
– Prema bazi podataka koju vodi ovo ministarstvo, od 2007. do danas, ukupno je 3.130 propisa (nacrta/prijedloga zakona i podzakonskih akata) prošlo kroz proceduru usklađivanja i potvrdu ocjene usklađenosti. U prosjeku, posredstvom oko 30 odsto od navedenog broja propisa, vršeno je preuzimanje zahtjeva pravne tekovine EU u domaće zakonodavstvo. Za preostali broj propisa utvrđeno je da ne postoje izvori prava EU koji se odnose na predmetnu materiju propisa odnosno da data tematika nije regulisana na nivou EU već je ostavljena zemljama članicama da je same uređuju. Dinamika usklađivanja republičkog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU odvija se u skladu s godišnjim akcionim planovima usklađivanja zakonodavstva RS sa pravnom tekovinom EU – kažu u ministarstvu.
Prekršene obaveze iz SSP
BiH je već prekršila obavezu iz SSP da do 1. juna 2016. uskladi zakone iz oblasti informacionog društva i medija, prije svih Zakon o javnom RTV sistemu. Neophodne su izmjene ili novi zakoni o vinu i rakiji, poljoprivredi, duvanu, hrani, o zaštiti i dobrobiti životinja. Neki od njih su već usklađivani s tekovinama EU, ali je probljem što je Brisel u međuvremenu donio nove propise. Od BiH se traži donošenje zakona o električnoj energiji i gasu, o popisu poljoprivrede, usklađivanje Zakona o akcizama i Zakona o PDV, Zakona o statistici, kao i da uradi „cjelodržavnu strategiju zapošljavanja“ i slične strategije za industrijsku politiku i za mala i srednja preduzeća.
– BiH mora usvojiti strategiju za regionalni razvoj za cijelu zemlju kako bi iskoristila pomoć EU – navodi se u dokumentu koji je, nakon Savjetu ministara, upućen u parlament BiH. Koji ne funkcioniše.
Kako se navodi, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma usklađen je s pravnom tekovinom EU, koja je stavljena van snage, pa je neophodno usklađivanje s novom. Isto to važi za Zakon o strancima BiH. Peglanje je potrebno Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja, Zakonu o Agenciji za osiguranje BiH, Zakona o lijekovima, Zakona o slobodi pristupa informacijama, Zakona o zaštiti ličnih podataka…
Većina rokova je tokom 2019. godine. Ministarstva koja su zadužena da pripreme izmjene zakona ili nove zakone su Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo pravde, Ministarstvo bezbjednosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu