Izgradnjom carskog druma Gradiška Banja Luka sredinom XIX vijeka, počinje nagli trgovački razvoj varoši na Savi. Geografski položaj na plovnoj rijeci i međi carevinama, omogućio je galopirajući razvoj trgovine, pojasnio je Bojan Vujinović, gradski menadžer i producent serijala.
– Ti stari napredni trgovci i zanatlije uvidjeli su da im je potrebna, za budućnost naroda, njihova inteligencija i zato rado pristaju na materijalne žrtve, za izdržavanje dobrih i čestitih siromašnih đaka iz ovog kraja. Oni su, osim svojih poslova, mnogo radili i na nacionalnom i prosvjetnom polju – izjavio je Vujinović za Srpskainfo.
Jaka trgovačka varoš umjela je prepoznati da je poenta napretka ulaganje u znanje. Zato su mnogi Gradiščani, školujući se po evropskim univerzitetima pronosili slavu mjesta iz kog su dolazili.
Nebrojena vjerska, prosvjetna i kulturna društva bila su ono po čemu se Gradiška isticala. Sve ovo odredilo je da varoš na Savi bude na daleko prepoznatljiva. Srbi su u BiH na početku Prvog svjetskog rata imali ukupno 396 društava. Najveći broj se nalazio u banjalučkom okrugu i to, u Gradiški, čak 25 društava.
Svakako je ta činjenica odredila Gradišku za evropskiju od drugih u našoj zemlji, ukazali su u gradskoj upravi koja je odlučna da uz pomoć Vlade Republike Srpske na proljeće započne rekonstrukciju Srpske varoši.
Priličan broj studenata školovao se u različitim evropskim prestonicama. Prvi školovani gradiški sveštenik Jovo Subotić, otac prote Dušana, završio je bogosloviju u Beogradu. Dok je stanovao kod nekog beogradskog prote, oko 1850. godine, imao je čast da upozna Vuka Stefanovića Кaradžića i da mu pomaže, šta je bilo potrebno.
Upravo Gradiščani podižu jednu od prvih varoških crkava u BiH, dvadesetak godina prije Banjaluke. Slobodarska misao sa snažnim nacionalnim nabojem, potakla je Gradiščane da kralju Petru 1926. godine podignu spomenik. Gavrilo Petrović iz Gradiške o tome piše:
”Ako je i jedno mjesto u našoj zemlji, a naročito ona u Bosanskoj Кrajini, dužno odati znak vidljive zahvalnosti svome oslobodiocu, Кralju Petru Velikom, to je na prvom mjestu dužna učiniti varoš Bosanska Gradiška”.
Temelji na slobodarskim idejama
Vaso Vidović, gradiški trgovac, jedan od vođa Bosansko – hercegovačkog ustanka 1875. godine, te jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog naroda u BiH, učestvovao je na Berlinskom kongresu 1878. godine. Žive veze s Beogradom kulminirale su prilikom susreta Vidovića i Jovana Ristića, ministra inostranih poslova Srbije. Taj susret zabilježen je i po anegdoti o kupovini fraka, jer je Vaso nosio narodnu nošnju.
– Ove i ovakve veze odredile su Gradiščane kao čvrsto utemeljene u slobodarskim idejama, pa je u oslobođenju Srbije i ujedinjenju svih južnoslovenskih zemalja učestovalo preko 350 dobrovoljaca iz gradiškog sreza – pojasnio je Bojan Vujinović.
Reditelj serije, čije snimanje će naredne sedmice biti nastavljeno u Beogradu, a potom Banjaluci je Boško Krljaš, kamera Igor Suzić, Milan Bajić i Zoran Pilipović, svjetlo-majstor Duško Krković, snimatelji zvuka Goran Puzić, potprodukcija David Gatarić, narator Zlatan Vidović.
– Rođen sam u ovoj varoši, tu su moji preci, rođaci, komšije… Vjerujem da će ovo biti veoma uspješna serija i da će gledaocima u Gradiški ali drugim mjestima u region približiti, pojasniti značaj ovog mjesta u njegovoj istoriji. Drago mi je što sam dio ovog tima sa kojim više godina, uspješno sarađujem – kazao je Vidović, poznati glumac iz Gradiške.
Planirano je da prva epizoda premijerno bude emitovana 9. januara na Dan Republike Srpske. Ovo je nastavak dobre prakse jer je prethodnih godina, uz finasijsku podršku gradske uprave, snimljeno više dokumentarno-igranih filmova, reportaža i serija o znamenitim ličnostima i događajima iz istorije Gradiške i njene okoline.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu