Banjaluka

Šta donosi upotreba drvne biomase? Jeftiniji domaći energent nudi stabilnije grijanje

Biomasa ili kako je mnogi nazivaju, gorivo budućnosti, sve više se koristi u Republici Srpskoj. Pogodnosti su brojne od ekoloških, utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha do ekonomskih, koristi se jeftiniji domaći bioenergent u odnosu na fosilna goriva koja se uz nestabilne cijene nabavljaju iz inostranstva.

Šta donosi upotreba drvne biomase? Jeftiniji domaći energent nudi stabilnije grijanje
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Prema raspoloživim podacima godišnje potrebe za biomasom u Srpskoj su oko 230.000 tona, ali su u porastu, jer sve više potrošača prelazi na obnovljive izvore energije. Taj energent prvenstveno koriste toplane na biomasu, kojih je sve više u našem okruženju, ali i druge vrste industrijskih potrošača. Biomasa, kao ekološki prihvatljiv energent, koristi se u nekoliko toplana u Srpskoj Banjaluka, Gradiška, Prijedor, Brod, Pale i Sokolac.

Eko toplane, pozitivan primjer

Jedan od primjera su Eko toplane Banjaluka, gdje je, između ostalog, zahvaljujući prelasku na biomasu sa fosilnog goriva rješen jedan od najvećih problema sistema daljinskog grejanja – nabavka skupog i štetnog, uvoznog energenta – mazuta, zbog kojeg je Grad Banjaluka izdvajao ogromna sredstva svake sezone.

-Grad Banjaluka je osnivanjem i puštanjem u rad Eko toplana uštedio do sada više od 40 miliona KM, s obzirom na to da od prvog dana ovo privredno društvo obezbjeđuje energent sopstvenim sredstvima, i to sa domaćeg tržišta.  Na ovaj način postignuta je nezavisnost poslovanja i stabilnost, s obzirom na činjenicu da se obezbijeđivanjem biomase neutrališu i negativni efekti kretanja cijena na svetskom tržištu – kazali su iz preduzeća Eko toplane.

Osim gore navedenih, upotreba drvne biomase ima i drugih prednosti.

Šta je drvna biomasa?

Drvna biomasa je jedan od najstarijih izvora, a ujedno i obnovljivi izvor energije. Ona predstavlja svu šumsku drvnu masu, stablo, krošnje, grane i grančice, drvne ostatke nastale iz prerade drveta, kao i sve ostale vrste drvnog otpada, kao što je otpad nastao prilikom uređenja parkova, ostaci čišćenja vodotokova i trasa dalekovoda, ostaci nastali usled održavanja zelenih površina, hortikulturnih radova itd.

Energetska suverenost

Korištenje biomase u vidu drvne sječke ispunjava standarde Energetske zajednice, koja je definisala pojam energetske suverenosti gradova kroz tri faktora.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: EKO TOPLANE
FOTO: EKO TOPLANE
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Naime, korištenje biomase osigurava lokalnoj zajednici energetsku bezbednost, jer ne zavisi od uvoza i čestih promjena cjena na inostranim tržištima, a drvo kao energent uvijek je dostupno. Takođe, korištenjem biomase osigurava se samoodrživost, jer je drvna biomasa domaći proizvod, kao i finansijsku sigurnost, jer novac ostaje u lokalnoj zajednici.

Korištenjem drveta, koji je domaći resurs, razvija se tržište biomase kroz iskorištavanje različitih drvnih otpada koji su do sada bili neiskorišteni, a samim tim otvaraju se i nova radna mjesta.

Upotreba drvne biomase za proizvodnju energije ne povećava eksploataciju šuma radi proizvodnje energije, jer se radi o prikupljanju ostataka iz šume, kao i namjenskoj sječi određenih tipova stabala slabijeg kvaliteta. Sve isključivo u obimu koji neće narušiti prirodne procese i stabilnost šumskih ekosistema.

Ekološki prihvatljivo rješenje

Biomasa je takođe ekološki prihvatljiv obnovljivi izvor energije, jer ne doprinosi višku emisije ugljen dioksida.

Količina ovoga gasa koja se emituje sagorjevanjem biomase, jednaka je količini koju biljka koristi tokom procesa fotosinteze, tako da je emitovanje CO2 u ovom slučaju neutralno – a korištenjem otpada koji ostaje da trune u šumama, bile bi uklonjene i emisije štetnog gasa metana koje nastaju raspadanjem biomase.

Poštujući princip održivog upravljanja šumama, ovaj način proizvodnje energije nema negativnog uticaja na životnu sredinu, prekomernu emisiju zagađujućih materija, kao ni povećanje posledica klimatskih promena.

Moderni sistemi grijanja na biomasu, kojima se profesionalno upravlja, ekonomski su povoljniji u odnosu na većinu načina grijanja na fosilna goriva, a ujedno zadovoljavaju norme koje se odnose na održivo upravljanje šumama i standarde koji regulišu zaštitu od zagađenja vazduha.

Uštede i stabilno snabdijevanje

Korištenje fosilnih goriva iziskuje ogromne troškove lokalne zajednice, novac odlazi u inostranstvo, a uvozi se skupi energent. Grijanjem na drvnu sječku, troškovi nabavke energenta su manji, tako da cijena toplotne energije ostaje stabilnija u poređenju sa energijom dobijenom koristeći fosilna goriva ili električnu energiju.

Treba uzeti u obzir i nestabilne cijene fosilnih goriva ili električne energije.  Prethodnih dana i mjeseci je vidljivo je njihovo “divljanje”, što je stvorilo velike probleme širom Evrope. Zbog toga su pojedine zemlje najavile ozbiljne restrikcije. Cijena gasa u Evropi je prema posljednjim podacima prvi put u istoriji premašila nivo od 2.000 dolara za 1.000 kubnih metara.

Fjučersi gasa za januarsku isporuku na TTF tržištu u Holandiji skočili su na 2.004 dolara za 1.000 kubika, odnosno na 172,52 evra po MWh, prema podacima sa londonske ICE berze.

Gasprom u ponedeljak nije izvršio rezervisanja kapacitete za tranzit prirodnog gasa preko gasovoda Jamal-Evropa koji prenosi gas do Nemačke.

Pored toga, Gasprom nije rezervisao ni dodatne kapacitete za tranzit prirodnog gasa preko Ukrajine za januar. Od petka ruski gasni holding smanjuje obim rezervacija za tranzit gasa preko tog cjevovoda.

Porasla je i cijena struje. Na evropskom tržištu je dostigla 400 eva za megavat časova, dok je cijena gasa na 1.700 dolara za hiljadu kubnih metara gasa. Stručnjaci ne predviđaju skoro stabilizovanje situacije , naročito ako zima bude oštra sa povećanom potražnjom za strujom. Međunarodni monetarni fond upozorava da se mogu očekivati nova poskupljenja tokom grijne sezone, a da bi do stabilizacije moglo doći tek na proljeće.

Cilj: Svesti emisiju CO2 iz fosilnih goriva na nulu

BiH je potpisala „Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan” kojom su se sve zemlje Zapadnog Balkana obavezale da će zajedno sa Evropskom Unijom raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontitent što znači da do tada proces dekarbonizacije treba biti završen, a emisija CO2 iz fosilnih goriva svedena na nulu. Toplane koje kao energent koriste drvnu biomasu su u svojim lokalnim zajednicama započele proces dekarbonizacije.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu