Društvo

Starih tradicionalnih sve manje: Dragan ili Zoran je rijetko ko, evo KOJA IMENA SU AKTUELNA

Zorane, Dragane... Slavice, Ljubice... Ovako su nekada majke dozivale djecu, ali novo vrijeme donijelo je i nove trendove pa se današnji dječaci najčešće zovu Luka ili Lazar, a djevojčice Sofija ili Dunja. Ona imena sa početka teksta polako izumiru...

novorođenčad
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER

Svako vrijeme nosi svoje pa je tako i sa imenima koja roditelji daju djeci. Nekada su, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, najčešća muška imena u Srbiji bila Dragan, Zoran, Predrag, Nenad… dok su se djevojčice najčešće predstavljale kao Dragana, Gordana, Bojana, Zorica… Danas, kažu matičari, takva imena su prava rijetkost i tek ponegdje se pojavi jedno “starinsko” na stotine modernijih.

Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku kažu da su tokom 2021. godine u Srbiji najčešća ženska imena bila Sofija, Dunja, Mila, Sara, Teodora, Una, Milica, Tara, Nikolina i Nađa, dok su dečaci najčešće dobijali ova imena: Luka, Lazar, Vuk, Vasilije, Stefan, Bogdan, Aleksa, Vukan, Filip, Vukašin.

Ima ipak i imena za sva vremena, to su imena i za dječake i za djevojčice, koja nikada, zapravo, nisu bila u vrhu popularnosti ali zub vremena bar za sada nije im naudio: Marija, Sofija, Una, Milica, Stefan, Vukašin, Nemanja, Uroš, Sava, Petar, Marko, Đorđe, Veljko, Aleksandar, Aleksa, Filip, Pavle…

Svako vrijeme ima svoja “in” imena, pa su trenutno u toj kategoriji Despot, Vasilije, Vidan, Iskonija, Vukan, Nađa, Vasilisa, Đurađ, Rea, Nora, Bogdan…

Beograd: Dečaci po starinski

Nekada su, ne samo u Srbiji već i u praktično cijeloj bivšoj Jugoslaviji, roditelji znali djeci da daju imena poznatih televizijskih ili filmskih junaka. Krenulo se tako svojevremeno od Tarzana, pa preko Sandokana, Ramba, sve do Ljovisni i Esmeraldi… Ipak, kažu matičari, posljednjih godina nije bilo ni takvih ni drugih imena koja bi djeca dobijala po ekranizovanim likovima.

Dunja i Lazar nose titulu najpopularnijih imena koje su u posljednjih godinu dana roditelji iz beogradske opštine Savski vijenac dali svojoj djeci. I u glavnom gradu, kao i u cijeloj Srbiji, najveći broj djevojčica, pored Dunje, dobija imena Mila, Sara, Teodora, Sofija, dok među dječacima, sem Lazara prednjače i Vuk, Stefan, Bogdan i Luka.

Zanimljivo je da su na čelu te liste za djevojčice i imena poput Danice i Vide, odnosno za dječake Mateja i Vasilije. Ipak, sudeći prema podacima Matične službe Savski vijenac u Beogradu, imena kao što su Radmila, Dragana, Snežana, Zoran, Goran, Slobodan… gotovo su potpuno iščezla.

Svakako, uvijek provejavaju i poneka neobična imena.

– Najneobičnija imena za koja su se roditelji odlučili su Kasila, Thema, Rea, Inja, Manja, Vita, Katja, Alina, Rina… a za dečake su to Hal, Vanđel, Noah, Sena, Daris, Niki, Anungo, Zeid… Posljednjih godina nismo donijeli nijedno rješenje o odbijanju određivanja imena djetetu jer su matičari uspijevali da se usaglase sa roditeljima koji su htjeli da daju, na primjer, djevojčici ime Milenaa (sa dva a) ili dječaku ime Kaan (sa dva a), pa su ove bebe dobile imena Milena i Kan – kažu u ovoj matičnoj službi.

Užice: Čudno ime Milorad

Nije isključeno da će za 7 godina tadašnji đaci – prvaci nekog odjeljenja jedne od užičkih osmoljetki, kao događaj koji im je obilježio prvi školski dan, prepričati da sa njima u razredu uči dječak koji se zove neobično – Milorad.

Na njihovim roditeljima ostaće da im objasne da se radi o imenu koje je do prije koju deceniju bilo popularno i koje je njihov drug dobio možda po dedi ili drugom srodniku. Tek, taj Milorad je nedavno rođen, a ime koje je ponio poslije dužeg vremena upisano je u knjigu rođenih Matične službe Užice.

Listajući strane iste, evidentno je da Miloradovi vršnjaci neće prijaviti da su upoznali Radovana, Milovana, Sretena, Milojka, Radojka, Ljubišu, Milojku, Radojku, Mileniju…

– Ta starinska imena odavno niko nije dao svojoj djeci – rečeno je Blicu u Matičnoj službi.

Najčešća muška imena koja Užičani daju svojoj djeci trenutno su Vasilije, Lazar, Bogdan, Vuk i Luka, a ženska Nina, Tara, Vanja, Nađa, Jovana, Sara. Opet, kažu matičari, ni ona nisu toliko česta da bi se mogla nazvati dominantnim.

– Nema imena, ni muškog ni ženskog, koje se u novije vrijeme daje nešto masovnije. Imena su uglavnom različita i ima svakojakih, ali ne u velikom broju. Tako smo u posljednjih par mjeseci imali po jednu Kristinu, Magdalenu, Đurđu, Olgu, Sergeja, Kostu, Vukašina. Marko, Miloš, Ognjen, Petar, Mihailo, Dušan, Aleksa, Dimitrije, Aleksandar, Marija, Milica, Ivana, Mirjana, Nataša se češće sreću, tih nekada popularnih imena danas je sve manje. Ima i do toga što se rađa sve manje djece – rekli su nam u Matičnoj službi Grada Užica.

Jedno od imena koje je skoro upisano, a odavno ga nije bilo je Vladimir. Rijetko, baš rijetko Užičani svog sina nazovu i Branimir, Branislav, Konstantin, Predrag, a ćerku Dragana, Slavica, Bojana, Svetlana, Marina, Olivera.

Užičani drže do stava da djeci ne daju strana imena, matičari kažu da ne pamte takav slučaj.

Valjevo: Nema više Dragana i Zorana

Milicu i Stefana, koji su posljednje dvije decenije bila najpopularnija imena za djevojčice i dječake, na listi najčešćih imena za novorođenu djecu na području Valjeva zamijenila su druga, ali opet, posmatrajući trend posljednjih desetak godina, imena koja su inače najčešća u Srbiji.

– Kod ženskih, najčešće upisujemo imena Lenka, Sofija, Una, Iva, Jana i Nina, dok kod muških, najčešća imena su Luka, Bogdan, Vasilije, Lazar, Vukan i Aleksa. Svoju poziciju među čestim imenima zadržali su i Milica i Anđela, odnosno Stefan i Nikola. U posljednje vrijeme pojavljuju se i, uslovno rečeno, neka neobična i prethodno znatno rjeđa imena poput Vasilise za djevojčice, odnosno Đurađa za dečake – priča Nataša Polić iz matične službe valjevske Gradske uprave.

Što se tiče imena koja „iskaču“ od domaćeg prosjeka, kako napominje, ona se tiču djece čiji je neko od roditelja strani državljanin ili osoba rođena u stranoj zemlji, a potom brakom postala građanin Srbije.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Takvo je ime, koje smo skoro imali, za djevojčicu Majdina, čija je majka Albanka udata za našeg sugrađanina. Ili, opet je u pitanju žensko ime i nedavni slučaj, tata Italijan i mama Valjevka koji su kćerki dali ime Maia – navodi sagovornica.

Kada je, pak, riječ o nekada, u vrijeme bivše države, najčešćim i najpopularnijim imenima čiji su nosioci sada ljudi u petoj ili šestoj deceniji života, ona su danas i u Valjevu gotovo zaboravljena, pa se u matične knjige Dragana, Slađana ili Slavica, odnosno Dragan, Zoran ili Goran, upišu tek jednom u nekoliko stotina drugih imena.

Novi Sad: Multikulturno šarenilo

U multinacionalnoj sredini kakva je Novi Sad rađaju se Ajlin, Daža, Anisija, Adiva, Velesije, Laviel, Gordej, Dionis…

Novosadski matičari navikli su da roditelji djeci daju za ostatak Srbije malo „čudna“ imena ali to je odraz multikulturne i multinacionalne sredine koja se i u ovom segmentu života odražava. Sasvim je prirodno da Mađari, Rusini, Slovaci, Rumuni i drugi pripadnici nacionalnih manjina daju svojoj djeci njima svojstvena imena i tu nema ničeg čudnog ali ono što je svima zajedničko jeste da je, kako u novosadskoj matičarskoj službi kažu u posljednje vrijeme primjetan trend da roditelji djeci daju „modernija“ imena. Roditelji se sve manje odlučuju svojoj djeci da daju neka tradicionalna imena koja praktično izumiru.

– Najčešća imena koja roditelji daju svojoj djeci su: Milica, Sofija, Anđelija, Maša, Hana, Una, Lena, Anastasija, Petra, Aleksa, Dušan, Strahinja, Mihajlo, Aljoša, Relja, Matija, Rastko, Marko, Filip, Ognjen, Igor, Đurađ, Lav, Viktor, Robert i Petar. Kao neobična, među kojima su i strana imena sa kojima su se matičari susretali su: Teona, Egzona, Nia, Lira, Adiva, Ajlin, Rija, Daža, Rejna, Dora, Ira, Nea, Anisija, Kjara, Katalina, Velesije, Laviel, Masimo, Janus, Zalan, Timon, Matvej, Kozma, Vidak, Gordej, Dionis, Alek, Vučen i Dren – pričaju novosadski matičari.

Kažu i da je uočljiva pojava da stara, nekad popularna tradicionalna imena, kao što su Dragan, Zoran, Milan, Slobodan, Vesna, Dragica i Radmila izumiru, odnosno da ih roditelji vrlo rijetko daju djeci.

– Ipak, može se reći da su imena za sva vremena: Milica, Sofija, Dušan, Marko, Petar i Strahinja – ističu sagovornici.

Subotica: Ima i izmišljenih

U Subotici, jednom od srpskih gradova u kome ima najviše mješovitih brakova, prema evidenciji matičara iz Službe za opštu upravu i zajedničke poslove pri Gradskoj upravi, najčešće data imena za djevojčice u 2022. godini su bila za djevojčice Sara, Teodora, Mila, Anđela i Hana, dok je za dječake najčešće ime Aleksa, Vuk, Vasilije, Marko i Luka.

Zamjenica matičara Aranka Kobrehel kaže da su matičarke ove godine vodile tačnu evidenciju o datim imenima i upisanim u matičnu knjigu rođenih.

majka vozi dijete u kolicima
FOTO: ALEKSANDAR ČAVIĆ/GRAD BANJALUKA

– Kao nesvakidašnja imena izdvojila su se za djevojčice Aria, Iskonija i Pavla. Dok su neobična imena za dječake bila Hektor, Vidan i Dren – kaže Aranka Kobrehel.

Među neobičnim imenima za dječake i djevojčice koja su se izdvojila tokom 2022. godine su i ona koje su matičarke prvi put čule tokom dugogodišnje radne prakse.

Pročitajte još

– Da, imena koja prvi put čujemo su najčešće izmišljena imena. Nikada nisam čula za ime Aria, prvi put ove godine – kažu u službi matičara.

Zanimljivo je da je u periodu obuhvaćenom popisom 2011. godine najčešće i najpopularnije ime na sjeveru zemlje za djevojčice bilo Maria, a za dječake Ivan.

Po godini rođenja, najčešće žensko ime do 1970. bilo je Maria, od 1971. do 1980. Monika, a zatim u sljedećoj deceniji Ivana. Do 2000. godine najviše Subotičana je djevojčicama davalo ime Jelena, dok je od 2001. do 2014. i duže to bilo Milica.

Kod muških imena, do 1950. godine najpopularnije ime bilo je Ištvan, a deceniju kasnije Ivan. Od 1961. do 1970. godine najpopularnije ime je Zoran, dok je od 1971. do 1990. u Subotici najviše rođeno Roberta. Od 1991. godine do 2000. najpopularnije ime za dječake bilo je Nikola, a od 2001. do 2011. godine dječaci su u najvećem broju slučajeva dobijali ime David.

Niš: Ena, Una, Rea…

Roditelji u Nišu u 2022. godini djevojčicama su najčešće davali kratka strana imena, dok su dječaci po pravilu dobijali tradicionalna srpska imena, kažu u matičnoj službi Gradske uprave grada Niša.

– Što se tiče djevojčica, najčešća su to imena Ena, Una, Rea, Mia i Tea. Primijetno je da postaje posebno poularno ime Nora koje ponese skoro svaka deseta beba. Kod dječaka preovladavaju srpska imena: Strahinja, Ognjen, Luka, Andrija, Andrej, Lazar, Stefan, Bogdan. Čini mi se da je sada najpopularnije ime Andrej – kaže za Blic Helmina Pejović, matičarka Gradske uprave u Nišu.

Protekle 2 godine, jedno od najpopularnijih imena u Nišu bilo je Novak. I ove godine je dosta djece ponijelo ime najboljeg sprskog tenisera, ali ipak znatno manje nego lane. Međutim, od prošle godine, u Nišu postaje posebno popularno ime Toma kojeg nije bilo godinama! To se povezuje sa filmom „Toma“, o čuvenom pjevaču Tomi Zdravkoviću, koji je prošle godine premijerno prikazan pa je vjerovatno to bila inspiracija roditeljima. Jedno žensko ime, pak, ne blijedi već godinama.

– Milica je najčešće domaće ime koje se javlja godinama bez obzira na period – dodaje Helmina.

U niškoj matičnoj službi kažu da odavno nisu upisali naša stara imena kao što su Zoran, Slobodan, Dragan…

– Skoro pa i da ih nema. Možda se jednom godišnje pojavi ime Vlastimir, Miodrag ili Miomir. Kod djevojčica se i pojavi neko staro srpsko ime kao Bogdana, ali godinama nisam čula ime Svetlana, Nadežda, Slavica… Ta imena polako izumiru – navodi Pejović.

Matičari već godinama ne bilježe da je bilo ni imena po junacima stranih serija, koja su u jednom periodu bila aktuelna…

– Ramba i Tarzana, Ljovisni i Esmeraldi nije bilo skoro. Do sada, u cijelom upisu bio je možda jedan ili dva Tarzana. Rambo je mogao da se nađe u matičnoj knjizi onih davnih godina kada je popularan bio taj film. Prije petnaestak godina bilo je Ljovisni i Esmeraldi, ali već dugo nema djece sa tim imenima – navodi matičarka Helmina.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu