Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

STRUKA UPOZORAVA Male hidroelektrane velika opasnost

Društvo
Autor:

Foto screenshot Wikipedia

Uz klimatske promjene, na učestalu opasnost od poplava utiče i masovna izgradnja malih hidroelektrana, bez temeljitog istraživanja njihovog uticaja na okolinu.

Upozorio je na to hidrolog dr Čedomir Crnogorac, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.

– U BiH je do sada za izdavanje podneseno više od 500 koncesija za izgradnju malih elektrana, a samo u Republici Srpskoj do maja 2016. izdato je 280 koncesija za MHE. Jedina dobra vijest je da većina tih elektrana još nije izgrađena – kaže dr Crnogorac.

Dodaje da je samo u 2015. i 2016.  godini uzurpiran izvorišni dio sliva Velike Usore i slivna područja reka Studene, Jalove, Jasenice i Žiraje, bez ozbiljnije referentne analize tih slivova.

– Problem je što se MHE grade bez temeljitih prethodnih istraživanja uticaja na životnu sredinu. Uz to, vodoprivredno planiranje sliva manjih vodotokova u RS, na kojima se grade ili će se graditi MHE, nije do sada izvršeno – kaže Crnogorac.

Dodatni problem je, upozorava, što investitori ne poštuju čak ni uslove propisane u dozvolama, nego samo vode računa o svojim interesima, ne hajući na poguban uticaj na okolinu. Jedan od eklatantnih primjera takve samovolje je izgradnja MHE na riječici Ilomska, pritoci Ugra u blizini Kneževa. Iako je imao dozvolu za MHE snage 0,22 megavata, investitor je samonicijativno izgradio elektranu od 4,8 megavata, što je povećanje od nevjerovatnih 22 puta.

Nakon dugogodišnje borbe ekologa i lokalnog stanovništva Regulatorna komisija za energetiku RS je početkom godine ukinula dozvolu za proizvodnju struje u ovoj MHE.

Foto: RAS/Srbija

– Osim pogubnog uicaja na biološku raznovsnost u slivu rječica na kojima se grade MHE, njihova izgradnja uzrokuje i sječu šuma, koja dovodi do erozije, te promjenu režima površinskih i podzemnih voda – kaže dr Crnogorac.

Objašnjava da izgradnja MHE u gornjem toku male rijeke, zbog promjena u režimu protoka dovodi do talasa velikih voda i velikih maksimalnih dnevnih proticaja.

Rješenje bi, kaže, moglo biti izgradnja nasipa i obodnih kanala, na rijekama na kojima se grade MHE, ali za investitore je to skupo i komplikovano.

– Na primjeru gornjeg toka rijeke Vrbanje najbolje se može videti pogubnost uništenja flore i faune i devastiranja šuma, koje dovodi do povremenog ekstremnog porasta vodostaja. Kako to izgleda vidjeli smo 2014. godine. Prije izgradnje MHE, da bi plavni talas iz gornjeg toka Vrbanje stigao do ušća bilo je potrebno najmanje 24 sata. Sada taj talas do Vrbasa i Banjaluke može stići za tri sata – kaže Crnogorac.

Uz to podsjeća da MHE ne donose ekonomsku dobit za Republiku Srpsku, nego samo za investitore,  jer su premije koje dobiju iz budžeta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora veće od koncesionih naknada. Tako je, samo u 2015. godini, 12 malih elektrana ostvarilo prihod veći od 5,6 miliona KM, od čega su 3,3 miliona KM bile premije.

Ugrožen izvor

Profesor Crnogorac upozorio je i da je skoro 90 odsto podzemnih voda u BiH u manjoj ili većoj meri zagađen.

– Stalno govorimo o tome kako je BiH prebogata pitkom vodom, ali istina je malo drugačija. Mi smo srednje bogati ovim vrijednim resursom, pa prema tome treba da ga čuvamo. Kao društvo  treba da se opredjelimo da li je voda ljudsko pravo ili potreba. Ako je samo potreba, onda je to roba koja se kao i sve drugo plaća, ako je pravo treba da ude dostupna svima – rekao je Crnogorac.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO