Ni u Leskovcu situacija nije bolja, a od 2020. godine Centar je registrovao 92 dječja braka.
Ovi podaci mogu se naći u najnovijem istraživanju “Prevencija i eliminacija dječjih brakova i ekonomsko osnaživanje Romkinja na lokalnom nivou u Srbiji”.
Izvještaj je sačinilo udruženje Atina u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, a uz podršku Ambasade Holandije u Srbiji i Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke BMZ.
Istraživanje je obuhvatilo osam gradova – Vranje, Leskovac, Kruševac, Kragujevac, Smederevo, Novi Sad, Bačku Palanku i Suboticu.
Kako je pokazala analiza, osnovni uzrok brakova maloljetnika jeste siromaštvo.
Takođe, čest uzrok je i “kult nevinosti”. Stav da zabavljanje prije braka nije dozvoljeno uobičajen je za većinu intervjuisanih Roma u svim opštinama, posebno za djevojke.
Iako u nekim opštinama postoje izuzeci od ovog pravila, kao na primjer u Kragujevcu, gdje više članova zajednice dozvoljava svojoj djeci da izlaze, ipak se očekuje da će djeca na kraju stupiti u brak sa svojim prvim seksualnim partnerom, i tako neće “osramotiti” roditelje i porodice.
Nedostatak seksualnog obrazovanja i znanja o reproduktivnom zdravlju snažno idu u prilog ovim vjerovanjima, budući da su ona ukorijenjena u patrijarhalnom modelu vaspitanja.
Jedan od faktora koji utiču na pojavu dječjih brakova jeste i nizak stepen obrazovanja i percepcija obrazovanja kao nepotrebnog, posebno kod djevojčica, ali i društvena marginalizacija, izloženost predrasudama i diskriminaciji.
Praksa ugovaranja brakova je rasprostranjena u gotovo svim sredinama, ali je stepen učešća budućih supružnika u donošenju odluke različit.
Negdje učešće potpuno izostaje, dok u drugim sredinama roditelji samo formalno donose odluku.
Nerijetko je ova odluka roditelja motivisana obezbjeđivanjem boljih uslova za život djetetu ili je rani ulazak u brak način da djecu zaštite od različitih iskušenja. Zabilježena je i pojava kupovine nevjeste.
U svim sredinama zabilježena je i pojava da mladi donose odluku o stupanju u brak iako se roditelji tome protive, a sve češće se i upoznaju i donose odluku o braku preko društvenih mreža.
Djeca najčešće prate obrasce ponašanja roditelja kada je u pitanju stupanje u brak, ali i kada je u pitanju rano napuštanje škole.
Iskustva intervjuisanih Romkinja koje su rano stupile u vanbračne zajednice pokazuju da su njihova očekivanja najčešće iznevjerena, ali i da su nerijetko žrtve partnerskog i porodičnog nasilja, zbog čega počinju da mijenjaju uvjerenja, želeći drugačiju budućnost za svoju djecu.
Međutim, u tim stavovima često su usamljene i bez podrške ostalih članova porodice.
Iako svjesne značaja obrazovanja, majke su nemoćne da bez pomoći porodice i sistema usmjere djecu ka obrazovanju.
Većina centara za socijalni rad nije podnosila krivične prijave, osim u Leskovcu, gde je podnijeto sedam prijava za krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje djeteta, i u Smederevu, gdje je podnijeta jedna krivična za krivično djelo vanbračna zajednica sa maloljetnikom, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu