Na svom putešestviju svratila je i u Novi Sad, koji joj se, kao uostalom i cijela Srbija, jako dopada.
– Otkad sam došla ovdje ljudi su jako gostoljubivi i prijateljski nastrojeni. Novi Sad je prvi grad koji sam obišla i zaista je prelijep grad. Takođe sam saznala da je ove godine on evropska prestonica kulture, što je sjajno – priča Natali za „Blic“.
Natali je počela da vozi bicikli 21. juna, na poslednji dan Sadhguruovog (osnivač pokreta Svjesna planeta – Spasimo zemljište) istorijskog stodnevnog putovanja motorom, gdje je prešao 30.000 km od Londona do Koimbatora za Spasimo zemljište.
On je proputovao 27 zemalja i učestvovao na preko 690 događaja i sastanaka kako bi skrenuo pažnju na zabrinjavajuće stanje zemljišta širom svijeta. Spasimo zemljište 18. aprila je održalo događaj na Trgu republike u Beogradu, poslije čega se Sadhguru sastao sa državnim sekretarom u Ministarstvu poljoprivrede Senadom Mahmutovićem sa kojim je potpisao memorandum o razumijevanju, kao i sa Jelenom Đoković.
Natali Mase vidi svoje putovanje kao način da “preuzme štafetu” nakon što se Sadhguruovo putovanje završilo, kako bi nastavila nadaleko da širi priču o degradaciji zemljišta. Do sad je proputovala Francusku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku i nastavlja dalje kroz Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Bugarsku, Tursku, Iran, Pakistan i Indiju a zaustavljaće se na poljoprivrednim gazdinstvima i na drugim mjestima od ekološke važnosti.
Od svega što je do sada na svom putovanju vidjela najviše joj se, kako kaže, dopada to što je u svakoj državi kroz koju je prošla upoznala ljude kojima je stalo do zemljišta.
– Takođe sam uživala prolazeći kroz sredine koje su zdrave. Znate ono kad prolazite kroz neko okruženje i prosto osjetite da je zdravo. Na primjer, u poređenju sa sušnim predjelima koje sam videla u nekim zemljama, Slovenija je kao zeleni raj – ispričala nam je Natali.
Komentarišući zašto podržava pokret Spasimo zemljište, naša sagovornica kaže da je od vitalnog značaja i hitnosti da povedemo računa o našoj planeti.
– Jednom kada uronite ruke u zemljište i osjetite toplinu i zadovoljstvo, nježnost i ljubav, znaćete da učiniti nešto za zemljište znači učiniti nešto za sebe i ostatak čovječanstva. Pokret Spasimo zemljište, koji je pokrenuo Sadghuru, predstavlja fenomenalan odgovor na sumanutu spiralu u koju je svijet uronjen poslednjih godina, jedan radostan odgovor, energičan odgovor, suštinski odgovor, jedinstven odgovor koji ignoriše ideološke podjele i na taj način nam pruža konstruktivan pravac, predlažući da se ova poruka integriše na političkom nivou – priča Natali.
Prema njenim riječima, ukoliko ne promjenimo način na koji upravljamo zemljištem, preko 90 odsto zemljišta moglo bi da degradira do 2050. godine na šta upozoravaju i UN.
– Globalna kriza hrane bi postala neizbježna. Save Soil je odgovor na ovu krizu. To je, prije svega, narodni pokret. Cilj mu je da inspiriše najmanje 3,5 milijarde ljudi (60 odsto svjetskog biračkog tela) da podrže dugoročne vladine mere za revitalizaciju zemljišta – zaključuje Natali.
Podsjetimo, Pokret Spasimo zemljište je ekološki pokret podržan od Ujedinjenih nacija i Svjetskog programa za hranu. Cilj mu je da inspiriše 3,5 milijarde ljudi širom svijeta da razgovaraju i brinu o zemljištu, kao i da inspiriše konkretne zakonske promjene kojima bi se poboljšalo stanje zemljišta.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu procjenjuje da nam je ostalo samo još 60 godina poljoprivrede ukoliko se degradacija zemljišta nastavi a prema podacima Evropske komisije, 60-70 odsto zemljišta u Evropi je degradiralo, čime dolazimo u rizik od nestašica hrane širokih razmera, suša i masovnih migracija. Čak 74 odsto južne Evrope ima veoma nisku plodnost zemljišta i sadrži manje od 2 odsto organskog ugljenika (Zajednički istraživački centar Evropske komisije).
Do sada su 74 zemlje izrazile podršku pokretu, a deset, među kojima je i Srbija, potpisalo je memorandume o razumijevanju, obavezujući se da će povećati organski sadržaj svog poljoprivrednog zemljišta na 3-6% (minimum potreban za uzgoj hrane sa dovoljnom nutritivnom vrednošću). Oko 3,9 milijardi ljudi inspirisano je da priča o zemljištu od početka pokreta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu