Izjavio je ovo klimatolog Goran Trbić povodom obilježavanja Svjetskog meteorološkog dana.
Trbić, koji je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, rekao je da je ovaj prostor smješten u umjerenoj klimatskoj zoni i da su klimatski ekstremi bili mnogo blaži prije dvije do tri decenije, a da je njihova promjena, odnosno povećanje učestalosti i jačine, jedna od negativnih posljedica klimatskih promjena.
On je naveo da u klimatske ekstreme mogu biti svrstani intenzivne padavine, poplave, suše, olujni vjetrovi, dugotrajni toplotni talasi, a bez značajne stagnacije emitovanja gasova sa efektom staklene bašte ne može se očekivati stabilizacija i smanjenje temperature.
Trbić je istakao da su današnje klimatske promjene dominantno uslovljene antropogenim aktivnostima, odnosno sagorijevanjem fosilnih goriva koje je uslovilo takozvani negativan efekat staklene bašte, a za posljedicu je imalo globalno povećanje temperature i izmjenu klimatskih ekstrema.
– Vodni resursi su jedni od najugroženijih i moramo se racionalnije odnositi prema njima. Tu se, prije svega, misli na resurse pitke vode. S druge strane, neophodno je slušati savjete zdravstvenih radnika kako se treba prilagođavati uslovima kada su veoma topli dani i kada je visok UV indeks sunčevog zračenja – napomenuo je Trbić.
Trbić je ukazao da su povećanje obnovljivih izvora energije i površina pod šumskim eko-sistemima i smanjenje korištenja fosilnih goriva način kako je moguće doći do stabilizacije i smanjenja ugljen-dioksida i drugih gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi.
– Međutim, rješavanjem ovog problema zadire se u pitanja energetske stabilnosti i ekonomije najrazvijenijih zemalja i zbog toga još imamo veoma male pomake u borbi protiv klimatskih promjena – naglasio je Trbić.
On je istakao da je danas svima postalo jasno da se živi u uslovima izmijenjene klime i da životne navike i aktivnosti moraju biti njima prilagođene.
Brojni međunarodni sporazumi, kaže Trbić, još nisu obezbijedili adekvatnu stabilizaciju i smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i samim tim nisu zaustavljene i klimatske promjene.
Trbić je naglasio da je prilagođavanje na klimatske promjene kompleksno pitanje na koje odgovor mogu da daju različite struke – poljoprivredna, građevinska, šumarska i druge, svaka iz svog domena.
On je pojasnio da je klima izuzetno dinamičan sistem i da se permanentno mijenjala kroz istoriju.
Sekretarijat Svjetske meteorološke organizacije u Ženevi povodom Svjetskog meteorološkog dana navodi da su klimatske promjene odlučujući izazov ovog vremena, a da će način na koji će biti odgovoreno odrediti budućnost planete i generacija koje dolaze.
U svom saopštenju Sekretarijat ističe da će ovo biti istaknuto u Sintezi šestog izvještaja o procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene.
Globalna prosječna temperatura je za više od 1,1 stepen Celzijusov veća nego što je bila kada je Svjetska meteorološka organizacija osnovana prije 150 godina – ovo vrijeme je ekstremnije, okean je topliji i kiseliji, nivo mora je porastao, a glečeri i led se tope, dok se brzina promjena ubrzava.
Svjetska meteorološka zajednica danas slavi Svjetski meteorološki dan, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Budućnost vremena, klime i vode kroz generacije”.
Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. mart 1950. godine, kada je zvanično osnovana Svjetska meteorološka organizacija, međuvladina organizacija i specijalizovana agencija Organizacije UN.
Svjetska meteorološka organizacija danas okuplja 192 zemalja, a nastala je od Međunarodne meteorološke organizacije IMO, koja je osnovana 1873.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu