Koliko god odricanje od prestola princa Petra bilo iznenađenje za srpsku javnost toliko je logično da krunu preda u ruke Filipu Karađorđeviću koji već godinama živi na Oplencu sa porodicom, interesuje se za dešavanja u Srbiji i želi da život posveti kraljevskom nasljedstvu.
Šta više, Filip pokušava već duže vrijeme da promijeni i sliku o kraljevskoj porodici pošto je veoma aktivan na društvenim mrežama gdje redovno javnost izvještava o svojim aktivnostima.
Filip mijenja sliku o Karađorđevićima
Ta činjenica predstavlja značajnu novinu u odnosu na percepciju koju je u javnosti stvorio njegov otac Aleksandar Karađorđević. Od kada se 1991. godine vratio u Srbiju i izazvao početnu euforiju u narodu, princ Aleksandar vremenom izgubio je popularnost u Srbiji. Najčešće mu se zamijeralo to što kao prestolonasljednik nije dovoljno dobro savladao srpski jezik.
Istine radi, ni princ Filip još ne priča srpski jezik na zavidnom nivou, ali ne može se poreći da je sa princezom Danicom posvećen očuvanju i njegovanju srpske tradicije, kulture i pravoslavne vjere.
Koliko princ Filip nakon abdikacije njegovog starijeg brata Petra može da postane još uticajniji u Srbiji i eventualno promijeni dinamiku političkog života u Srbiji – tema je koju je Blic analizirao sa svojim sagovornicima.
Ideja o monarhiji je prisutna, ali…
Izvršni direktor CESID Bojan Klačar ističe da se u političkom životu Srbije prepoznaju dvije stvari u posljednjih nekoliko godina.
– POKS je na izborima 2020. godine ostvario relativno dobar rezultat kada je intenzivno zaigrao na kartu povratka monarhije u Srbiji. Činjenica je da je samo na toj ideji POKS napravio rezultat. Tu ideju je zastupao, najprije, SPO koji je praktično prestao da bude aktivan posljednjih 10-15 godina – naglašava Klačar.
Kako kaže, priča se nastavila i na posljednjim izborima.
– POKS se podijelio pa su od jedne stranke nastale dvije velike liste koje otvoreno razmatraju vraćanje monarhije. To su Dveri i DSS zajedno sa dijelovima POKS-a. Dakle, ideja o povratku monarhije je prisutna – podvlači Klačar.
Filip običnim životom zadobija simpatije
Sagovornik primjećuje i drugu stvar.
– Filip Karađorđević u Srbiji se doživljava u drugačijem svjetlu u odnosno na svog oca koji je igrao više na kartu istorije. Princ Aleksandar mislio je da će samo njegovo prisustvo biti dovoljno za povratak monarhije. S druge strane, Filip pokušava da živi običnim životom i da na taj način vrati tu ideju – apostrofira Klačar.
Bez obzira na to, teško je očekivati povratak monarhije u Srbiji.
– Mislim da ne postoji dovoljno raspoloženja u javnosti niti političkih organizacija koje bi baštinile tu ideju povratka monarhije – zaključuje Klačar.
Bez velikog uticaja na kratak rok
I izvršni direktor agencije “Faktor plus” Predrag Lacmanović smatra da na kratak rok abdikacija princa Petra neće imati veliki uticaj na politički život u Srbiji.
– Prvo, princ Filip i dalje nije dovoljno poznat široj javnosti. Drugo, monarhija jeste simpatična ideja, ali nije rješenje. Većina građana i dalje ne vidi Srbiju kao monarhiju. Treće, ni princ Aleksandar ni Karađorđevići se nisu pokazali u prethodnom periodu kao srpsko plemstvo – tvrdi Lacmanović.
Ipak, kako kaže, zahvaljujući princu Filipu osjeća se pozitivnije raspoloženje prema kraljevskoj porodici.
– Princ Filip je simpatičan javnosti, ali je i prilično oprezan u iskazivanju stavova što nije loše. Međutim, ako bi dobio širi medijski prostor mogla bi stvar da se iskomplikuje. Sve zavisi od njegovih stavova – ocenjuje Lacmanović.
Sagovornik podvlači da je povezanost stranaka sa idejom monarhije prilično labava.
– Stranke crpe određenu energiju odnosno glasove na toj ideji, ali je to prilično klizav teren. Recimo, POKS je samim svojim nazivom ograničio svoje djelovanje i zbog toga teško da mogu očekivati značajniji rezultat – zaključuje Lacmanović.
Za obnovu monarhije neophodna promjena Ustava
Da bi obnova monarhije u Srbiji bila pravno moguća potrebna je, najprije, promjena Ustava koji bi predvidio takvu mogućnost. Promjena Ustava se ostvaruje ili dvotrećinskom većinom glasova u skupštini ili na referendumu.
U skorije vrijeme nije se sprovodilo istraživanje u vezi sa idejom povratka monarhije u Srbiji, ali posljednja istraživanja prije nekoliko godina pokazala su da između 25 i 30 odsto građana podržava takvo uređenje zemlje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu