Društvo

Težimo napretku, ali indeks pokazuje druge rezultate: Rodna ravnopravnost odvela BiH na DNO evropske ljestvice

Drugi izvještaj “Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini 2023”, koji je razvio Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) 2013. godine, predstavljen je danas u Sarajevu

Štikle
FOTO: ANTHONY ANEX/EPA

Ovaj je indeks prepoznat u Evropskoj uniji kao važan alat za analizu stanja rodne ravnopravnosti u društvu, kao i za poređenje aktuelnih trendova i trenutne situacije na nivou EU. Indeks predstavlja podatke u šest ključnih domena: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje.

Prvi “Indeks rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini” objavljen je 2022. godine, predstavljajući pionirsku inicijativu institucija BiH da izračunaju ovaj indeks u skladu sa EIGE metodologijom.

Imajući u vidu važnost prikupljanja statističkih podataka na putu BiH ka Evropskoj uniji, posebno nakon sticanja kandidatskog statusa i mogućeg skorog otvaranja pregovora, Agencija za ravnopravnost polova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women, u okviru prelazne faze projekta “Podrška za rodnu ravnopravnost” koji finansira Švedska, izradile su drugi ovakav izvještaj.

– Prema rezultatima Indeksa možemo zaključiti da se BiH nalazi na dnu evropske ljestvice po pitanju rodne ravnopravnosti u svim izračunatim domenama. Rezultat Indeksa 2023. u BiH u domeni Znanja je 58,4 – za 0,3 boda niže u poređenju sa prethodnim Indeksom, a za 5,2 bodova niži od EU prosjeka. U domeni moći, BiH je imala rezultat od 49,1 , dok je prosjek u EU 54,7. Ono što zabrinjava je da su bodovi u većini domena ovogodišnjeg Indeksa rodne ravnopravnosti niži nego kod prethodnog iz 2022., što ukazuje na stagnaciju u postizanju rodne ravnopravnosti u BiH – rekla je Vesna Ćužić, direktorica Agencije za statistiku BiH.

Istakla je da je zbog nedostatka pojedinih istraživanja i dostupnosti podataka, Agencija za statistiku bila u mogućnosti izračunati parcijalni Indeks rodne ravnopravnosti za BiH – za tri pune domene (znanje, vrijeme i moć) i dodatne pod-domene (rad i zdravlje).

Naglasila je da je BiH najbliža rodnoj ravnopravnosti EU u domeni Zdravlja (88,5 bodova), naročito u njenoj pod-domeni Pristup zdravstvenom sustavu (97,3 boda), te da je rodna ravnopravnost najmanje izražena u domeni Moći (54,7 bodova).

Direktorica Agencije za ravnopravnost polova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić, kazala je da je Indeks rodne ravnopravnosti važan jer omogućava mjerenje napretka ili nazatka u stanju rodne ravnopravnosti u najvažnijim oblastima društvenog života u BiH.

– Agencija za ravnopravnost polova BiH kontinuirano insistira na sistemskom prikupljanju i obradi podataka razvrstanih po spolu. To je obaveza koja proističe iz Zakona o ravnopravnosti spolova, kao i pretpostavka informirane i sveobuhvatne pripreme i provedbe politika. Agencija u kontinuitetu radi sa institucijama BiH na unapređenju rodno razvrstanih podataka, u čemu je ostvaren vidljiv pomak – dodala je Filipović-Hadžiabdić.

Pročitajte još

Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop kazala je da drugi Indeks rodne ravnopravnosti ističe posvećenost BiH evropskoj integraciji i rodnoj ravnopravnosti.

– Dok težimo napretku, indeks pruža vrijedne uvide u stanje rodne ravnopravnosti, osvjetljava područja za unapređenje, i naglašava nužnost rodne ravnopravnosti u političkim odlukama. U kompleksnom procesu EU integracija, ovo je važan alat za prikaz budućnosti u kojoj svi imaju jednake mogućnosti i prava – dodala je Bishop.

Indeks rodne ravnopravnosti predstavlja statistički legitiman, objektivan i savremen alat za poređenje stepena rodne ravnopravnosti sa zemljama regije i Evropske unije, kojim se uspostavlja praćenje napretka u postizanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu