Dugo vergla na ovim niskim temperaturama, ali upali i ide. Za peglicu nema prepreka na ovim maljenskim brdima. Svi me pitaju zašto samo one, a ja im odgovaram da je to moj mercedes i da ih ne bih menjao ni za kakvu limuzinu – rekao je Milojko za Glas zapadne Srbije.
Prvu peglicu kupio je davne 1982. godine i od tada se pod Milojkovom komandom promijenilo njih šest. Za više od tri decenije nijednu nije otjerao na otpad, već je svakoj u dvorištu napravio garažu i kaže da će ih čuvati zauvijek.
– Naučio sam sve oko njih, znam gdje se nalazi svaki šraf i uopšte mi nije potreban mehaničar. Trenutno imam šest peglica od kojih su dvije registrovane. Najviše vozim crvenu, ona je za selo, a drugu, žutu, palim za praznike i kad se ide do grada. Ta mi je, može se reći – paradna i svečana- kaže uz osmijeh Milojko.
Ipak, u svom suživotu sa peglicama ovaj vrijedni, seoski domaćin nerado se sjeća jedne elementarne nepogode koja mu je pričinila veliki štetu.
– Grom je udario u garažu i zapalio mi peglicu. A, ta mi je bila omiljena i najbolja, najviše sam uložio u nju, želio sam čak da joj ugradim i dizel motor – prisjeća se Milojko.
Svi u Tometinom polju, ali i susjednim selima znaju za Milojkovu ljubav prema ovim automobilima i zato nema sumnje da će još dugo, krivudavim maljenskim puteljcima vijugati njegove peglice, crvena ili žuta – zavisi od prilike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu