Prvi put Dodik je tu mogućnost pomenuo nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD, dan nakon što je u Prijedoru ubijen načelnik krim-policije, Radenko Bašić.
Dodik je juče poručio da će SNSD uputiti u proceduru izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na kaznenu politiku za najteža krivična djela, a posebno za ona usmjerena prema ovlaštenim službenim licima.
– Takođe, u razmatranju su i izmjene Zakona o krivičnom postupku i Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojima bi se dala veća ovlaštenja policijskim službenicima, a koja bi doprinijela njihovoj efikasnosti, ali i njihovoj zaštiti i zaštiti svih građana Republike Srpske – istakao je Dodik u izjavi za Srnu.
Detalji izmjena zakona za sada nisu poznati. Iduća sjednica Narodne skupštine zakazana je za 12. april i u prijedlogu dnevnog reda zasad nema izmjena zakona koje je najavio Dodik. U Klubu poslanika SNSD saznajemo da u ovom trenutku još ništa konkretno nije predloženo parlamentu.
Radislav Jovičić, bivši ministar unutrašnjih poslova Srpske, sada potpredsjednik DNS, podsjeća da je i on više puta ukazivao na potrebu da se zakonski bolje uredi ova oblast.
– Govorio sam i kao ministar unutrašnjih poslova da je potrebno zakonski strože regulisati napad na ovlašteno službeno lice, a ovlašćenje imaju i neki drugi osim pripadnika MUP RS (radnici inspekcijskih organa, komunalna policija), kao i napad na one koji se bave javnim poslom kao što ste vi novinari – kaže Jovičić za Srpskainfo.
U svjetlu događaja u posljednjih nekoliko mjeseci, Jovičić kaže da je zagovornik pooštravanja sankcija prema učiniocima ovih krivičnih djela, i to po ubrzanoj proceduri.
– Ali sam i zagovornik strožeg kažnjavanja svih onih koji uniformu, značku ili ovlaštenja koje im je država dala zloupotrebljavaju krijući se iza njih da bi činili krivična djela. Odgovornost mora biti veća kod onih koji provode zakone u praksu, ali država mora tim licima omogućiti i veći stepen zaštite – poručuje Jovičić.
Šta kaže zakon?
Prema važećem Krivičnom zakoniku RS, za ubistvo službenog lica pri vršenju poslova bezbjednosti ili čuvanja javnog reda predviđena je najmanja kazna od 10 godina zatvora, a najviša doživotni zatvor.
Kada je u pitanju napad na službeno lice, Krivični zakonik propisuje: “Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je službenom licu nanesena tjelesna povreda ili mu je prijećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”
Goran Selak, zamjenik predsjeddnika Odbora za bezbjednost NSRS, upozorava da svaka izmjena Krivičnog zakonika ili Zakona o krivičnom postupku podrazumijeva provođenje sveobuhvatne analize postojećih zakonskih rješenja, te jasno definisanje eventualnih slabosti ili nefunkcionalnosti postojećih zakona.
U ovaj proces, kaže Selak, kao i u proces pripreme eventualnih izmjena i dopuna zakona, nepohodno je uključivanje stručne i naučne javnosti, kako bi eventualna, nova zakonska rješenja bila usklađena s najvišim ustavnim i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i sloboda.
– Efikasnost rada policije s aspekta širine policijskih ovlašćenja je društveno osjetljivo pitanje, koje mora biti razmatrano u kontekstu civilne kontrole rada policije i pozicije policije, kao jednog od organa krivičnog postupka. Vjerujem da će Odbor, nakon eventualnog započinjanja procesa izmjene zakona, dati svoj doprinos u oblikovanju zakona – kaže Selak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu