Kultura

TRI DECENIJE BEZ IMPERATORA Fascinirao svijet ekranizacijama Šekspirovih drama

Filmski svijet odaje poštu jednom od najvećih režisera svih vremena Akiri Kurosavi – Šekspiru filma, kako su ga nazivali kritičari i kolege, koji je preminuo 6. septembra 1989.

TRI DECENIJE BEZ IMPERATORA Fascinirao svijet ekranizacijama Šekspirovih drama
FOTO: ARHIVSKA FOTOGRAFIJA/AKIROKUROSAWA.INFO

Kurosava je uspješno spojio japansku tradiciju i kulturu sa evropskim senzibilitetom, a kritičari su ga nazvali i carem japanske kinematografije.

Njegovi najbolji filmovi, gledani i danas, jesu: “Rašomon”, “Sedam samuraja”, “Krvavi presto”, “Idiot”, “Živjeti”, “Na dnu”, “Dodeskaden”, “Dersu Uzala”, “Kagemuša”, “Ran”, “Ikiru”…

Zbog majstorskog vladanja raznim dramskim strukturama, na Zapadu je nazvan Šekspirom savremenog filma, dok je u domovini dobio nadimak Imperator.

Kurosava je jedan od snažnijih i originalnijih autora japanske i svjetske kinematografije.

Prema sopstvenom priznanju, moto njegove umjetnosti staje u pitanje: “Zašto ljudi ne mogu srećnije da žive zajedno”.

Njegov najbolji film, savršena metafora, jeste “Rašomon”, premijerno prikazan u Tokiju u avgustu 1950. Priča koja govori o subjektivnom pogledu ljudi na jedan događaj i stvari oko njih spada u vrh svjetske kinematografije.

Nakon toga, Imperator snima “Sedam samuraja” i “Tjelesnu stražu”, pa “Kagemušu” i “Ran”. Sve su to filmovi koji se smatraju klasikom.

Danas vlada mišljenje da je Kurosava najveći filmski umjetnik sa prostora Azije i jedan od najvećih filmskih stvaralaca u svijetu.

Posebno su fascinantne njegove ekranizacije Šekspirovih drama “Magbet” u Kurosavinoj verziji nosi naziv “Krvavi presto”, zatim ekranizacija “Idiota”, pa “Kralja Lira” (“Ran” kod Kurosave).

Kurosava je imao jedinstvenu snimateljsku tehniku – koristio je daljinska sočiva jer su izduživala kadar. On je smatrao da će postavljanjem kamera dalje od aktera od njih dobiti bolju glumu.

Osim toga, koristio je i nekoliko kamera, što mu je omogućavalo da snimi akcionu scenu iz raznih uglova.

Kurosavin zaštitni znak bio je korištenje vremenskih elemenata kako bi dočarao atmosferu i unutrašnje dileme likova: jaka kiša, snažna vrućina, hladni vjetar, snijeg i magla…

Kurosava je osvajao nagrade na svim svjetskim festivalima – u Kanu u Veneciji u Berlinu, dva puta je dobio “Oskara” za strani film…

Danas ga filmofili smatraju najboljim azijskim i jednim od najboljih autora u istoriji filma.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu