Društvo

Univerzitet u Beogradu ostaje bez studenata: Mladi hrle na privatne fakultete, a našli su i način da "operu" sumnjive diplome

U Srbiji sve više mladih studira na privatnim univerzitetima, gdje upisuju IT smjerove, ali i građevinu, arhitekturu, farmaciju i stomatologiju, dok na Univerzitetu u Beogradu amfiteatri staju poluprazni.

Univerzitet u Beogradu ostaje bez studenata: Mladi hrle na privatne fakultete, a našli su i način da "operu" sumnjive diplome
FOTO: VESNA LALIĆ/RINGIER

Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta, rekao je da je formirana radna grupa na Univerzitetu u Beogradu, koja bi trebalo da analizira drastičan pad broja studenata u poslednjim godinama.

– Svesni smo toga. Ja ne znam šta su razlozi. Sve što bih rekao moglo bi da se protumači kao neobjektivan stav. Radna grupa bi trebalo da pripremi sastanak proširenog rektorskog kolegijuma, verovatno u februaru, gde bismo analizirali sve ove činjenice i drastičan pad broja studenata koji Beogradski univerzitet bilježi posljednjih godina, da vidimo koji su zaista razlozi – rekao je Roglić.

“Peru” diplome na master studijama?

Broj upisanih brucoša na državnim fakultetima širom Srbije najniži je u prethodnih 10 godina. Naime, 2023. godine upisano je samo 26.957 studenata, dok ih je, primjera radi, 2013. i 2014. bilo ih više od 32.000.

S druge strane, privatni fakulteti nemaju problem sa brojem upisanih studenata. Naprotiv. Evidencija Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da su najlošije prošli na upisu 2015. godine, kada su primili manje od 6.000 brucoša, ali ih sada imaju skoro 9.000.

Državni fakulteti prošle godine upisali su 4.800 akademaca manje nego 2015. godine, a privatni 3.020 više nego te iste godine.

U akademskoj i opštoj javnosti uvriježeno je mišljenje da maturanti ciljano upisuju i završavaju osnovne studije na privatnim fakultetima, da bi diplome kasnije “oprali” na master i doktorskim studijama državnih fakulteta, piše Politika.

Šta nude stranci?

– Jedna od tema koje planiramo da analiziramo jeste koliki je upis sa privatnih fakulteta na master studije državnih. Uključili smo kolege iz društveno-humanističke grupacije, medicinske, tehničko-tehnološke, jer otvorene su privatne građevina, arhitektura, farmacija, stomatologija i pokušaćemo da vidimo gde je problem – kaže Roglić.

On dodaje da najviše studenata na privatnim fakultetima odlazi na IT smerove, a priličan broj i na menadžment. 

Pitamo se i šta znače najave da će se dovesti franšize stranih univerziteta, da li se država odriče svog univerziteta, pri čemu ni ti stranci neće imati prirodne nauke i neke fakultete koji su deficitarni, a bez kojih Srbija ne može, kao na primer Poljoprivredni ili Šumarski, koji su neophodni ovoj zemlji – razjašnjava profesor Roglić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu