Nakon malignih, slijede duševne i kardiovaskularne bolesti, koje ukupno čine 70 odsto uzroka invalidnosti, odnosno gubitka radne sposobnosti. U prvih pet mjeseci ove godine izvršeno je 2.286 ocjena radne sposobnosti u slučajevima gdje je utvrđen gubitak radne sposobnosti.
U posljednje tri godine maligne bolesti bile su sve zastupljeniji uzročnik gubitka radne sposobnosti, dok su to prethodnih godina bile kardiovaskularne bolesti, istakao je Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS.
Kada pogledamo strukturu bolesti, maligne bolesti su na prvom mjestu sa 29 odsto, na drugom mjestu su duševne bolesti sa oko 20 odsto, dok su kardiovaskularne bolesti zastupljene sa oko 17 odsto – pojasnio je Joksimović.
Doktorka Slavica Jovanović objašnjava da od malignih bolesti najčešće obolijevaju ljudi srednje životne dobi koji su u vrijeme ratnih zbivanja živjeli na područjima koja je NATO bombardovao, a 20 godina nakon ozračivanja period je kada dolazi do eskalacije ove bolesti.
– Imali smo zone koje su u toku rata bombardovane projektilima sa osiromašenim uranijumom. Ljudi su držali dijelove tih projektila i dijelove municije kao suvenire u kući, a nisu ni znali kakvu oni opasnost predstavljaju. Radila sam istraživanje koje je obuhvatilo oko 4.500 ljudi koji su se iz opštine Hadžići i sarajevske regije doselili u Bratunac. To istraživanje potvrdilo je moje sumnje da su ljudi koji su se naglo razboljevali i umirali bili izloženi bombardovanju, odnosno radijaciji – kaže Jovanovićeva.
Kaže da je osiromašeni uranijum nanio nesagledive štete po zdravlje ljudi.
– Budući da su za njegovu razragadnju potrebne milijarde godina, on je ušao i u lanac ishrane, u vodotokove, pa će posljedice trpiti buduće generacije. I sve više pacijenata sa malignim bolestima posljedica su, kako to nazivam „zločina sa odloženim dejstvom – kaže ističe Jovanovićeva.
Više duševnih bolesnika
Doktorka Slavica Jovanović navodi da je zabrinjavajući broj duševnih bolesnika jer je njihova bolest posljedica posttraumatskog sindroma.
– U ratu i nakon njega su bili prinuđeni da počnu drugačiji način života u novim sredinama i u najvećem broju u materijalnoj oskudici. To i stresovi sa kojima su se suočavali doveli su do pogoršanja njihovog duševnog zdravlja – rekla je dr Jovanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu